Prvo spominjanje morčića, Hrvatski sabor rehabilitirao Hebranga

Prvo spominjanje morčića, Hrvatski sabor rehabilitirao Hebranga

(Naslovna fotografija: www.visitrijeka.hr)

Dana 14. veljače 2002. Janica Kostelić je odličnim utrkama u kombinacijskom spustu osvojila je prvu medalju u povijesti hrvatskog skijanja i prvu hrvatsku medalju na ZOI

Dogodilo se na današnji dan, 14. veljače:

1845. – Morčić: U 19. se stoljeću prvi put spominje nakit pod nazivom morčić. Pritom se obično misli na naušnice u obliku crne glave s bijelim turbanom, koji je ukomponiran i u druge vrste nakita (broševe, ukrasne igle, prstene). Na stvaranje morčića velik je utjecaj imala Venecija, a postoji i legenda da je izrada tog nakita počela u 16. stoljeću nakon pobjede nad Osmanlijama i prvog susreta s islamskim ratnicima Maurima na Grobničkom polju. Glava crnca s turbanom poistovjećena je s likom Turčina, i zbog turbana i zbog grubog izgleda azijskih ratnika.

Žene u Hrvatskom primorju počele su nositi naušnice s likom crnca kao amajliju, a kasnije ribari i pomorci kao amajliju u jednom uhu kao zaštitu od zla. Poznato je i da je Marija-Ana, supruga cara Ferdinanda, 14. veljače 1845. naručila kolekciju nakita od morčića od riječkih zlatara. Godine 1990. građani su izabrali upravo morčića kao simbol Rijeke i vratili mu značenje koje je imao tijekom povijesti.

1992. – Hrvatski sabor rehabilitirao Hebranga: Deklaracijom Hrvatskoga sabora, koja je donesena 14. veljače 1992., hrvatski domoljub i antifašist Andrija Hebrang (Bačevac kraj Virovitice, 21. 11. 1899 – Beograd, ? 11. 6. 1949) proglašen je »nevinom žrtvom komunističke represije« i politički je rehabilitiran.

Hebrang je kao žrtva montiranih političkih optužaba službeno uhićen u Beogradu 1948. godine i protiv njega je vođena istraga u zatvoru Udbe u Beogradu. Prema službenoj verziji počinio je samoubojstvo u istražnom zatvoru i pokopan je na nepoznatom mjestu. Obitelj nije obaviještena o njegovoj smrti niti su joj vraćene njegove stvari. Rehabilitirao ga je i beogradsko Okružni sud, utvrdivši da je bio žrtva progona i nasilja iz političkih i ideoloških razloga.

2002. – Potpuno pripremljena te motivirana, sprema riskirati i Svjetski kup kako bi se što bolje pripremila za nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Citiyju, Janica Kostelić sve je nade položila u kombinaciju. Janica je tako propustila natjecati se u spustu. Dana 14. veljače 2002. odličnim utrkama u kombinacijskom spustu osvojila je prvu medalju u povijesti hrvatskog skijanja i prvu hrvatsku medalju na ZOI.

Nakon zlatne medalje u kombinaciji, tri dana kasnije osvojila je srebrnu medalju u superveleslalomu te zlatne medalje u slalomu i veleslalomu. To je bila njezina četvrta medalja u Salt Lake Cityju, a treća zlatna u njezinim natjecanjima.

869. – U Rimu umro monah Ćiril, jedan od solunske braće (Slavenski apostoli, Slavenski misionari – Mihael ?, monaško ime Metod, Solun, oko 815. – Moravska, 6. 4. 885.; Konstantin, monaško ime Ćiril, Solun, 826./827. – Rim, 14. 2. 869.), utemeljitelj slavenske pismenosti, odnosno starocrkvenoslavenskog kao prvoga slavenskoga književnog jezika; bizantski car poslao ga na velikomoravski dvor kao biskupa i učitelj kršćanstva.

1779. Kapetan James Cook, britanski moreplovac, kartograf i istraživač, smrtno je stradao u sukobu s domorocima na otoku Havaji tijekom svoje treće ekspedicije na Pacifik 1779. godine.

Britanska kraljevska flota pod zapovjedništvom Johna Jervisa i Horatia Nelsona pobijedila je 1797. godine gotovo dvostruko veću španjolsku armadu kod rta Sveti Vincent u Portugalu. Admiral Jervis je nakon pobjede proglašen grofom, dok je Nelson primljen u viteški red Bath i promoviran u admirala.

1859. – Oregon postaje 33. država članica SAD-a 1859., a Arizona 48. članica 1912. godine.

Alexander G. Bell

1876.Alexander Graham Bell 1876. godine predstavio i patentirao prvi praktično upotrebljivi telefon. Zanimljivo je spomenuti kako je istog jutra uredu za patente svoj telefon prijavio i manje poznati izumitelj Elisha Gray koji je na kraju izgubio sudski spor s Bellom. Godine 1877. osnovao je društvo Bell Telephone Company, koja se bavi problemom veza na veće udaljenosti i povezivanja govornih jedinica.

1924. Thomas Watson je 1924. godine u državi New York osnovao korporaciju International Business Machines, od početka poznatu kao IBM, najveću i najstariju kompaniju u branši informacijske tehnologije.

1945. – U jednom od najtežih zračnih napada anglo-američkoga ratnog zrakoplovstva na njemačke gradove Dresden je u noći na 14. 2. uništen. U stravičnim požarima, koje su prouzročile zapaljive bombe, poginulo je 60 000 ljudi, a prema nekim ocjenama i triput više.

Dresden je tada glasio za »otvoren«, odnosno nezaštićen grad jer su njegovu protuzračnu obranu premjestili u Ruhr. Istodobno oko 60 letećih tvrđava američkog izbacilo je 152 tone bombi na Prag u Češkoj iako im je cilj bio udaljen 120 kilometara. »Promašaj« koji je životom platila 701 osoba, pripisan je navigacijskoj pogrešci.

1952. – U Oslu počele 6. Zimske olimpijske igre. Na njima ponovno mogu sudjelovati njemački sportaši, no samo zapadnonjemački. Njemačka nije prihvatila prijedlog o zajedničkoj reprezentaciji. U program Igara je po prvi puta uključeno skijaško trčanje za žene.

U natjecateljskom programu su se istaknuli sljedeći pojedinci i momčadi:

  • Junak Igara je za domaćine bez sumnje bio njihov sunarodnjak Hjalmar Andersen, koji je osvojio tri zlatne medalje u brzom klizanju, i to na 1500, 5000 i 10 000 metara.
  • Andrea Mead Lawrence iz SAD-a je dominirala alpskim skijanjem: osvojila je zlata u slalomu i veleslalomu.
  • Momčad Kanade je nastavila dominaciju u hokeju na ledu, pobijedivši peti puta na ZOI od šest do tada održanih Igara.

1961. – Na kalifornijskom sveučilištu Berkeley 1961. godine po prvi je put sintetiziran element 103, poznat kao Laurencij.


Danas je dan sv. Valentina (latinski: Valentinus).  Prema nekim izvješćima i legendama, riječ je o dvama svecima koji su podnijeli mučeništvo istoga dana i bili pokopani na istome mjestu: Valentinu Rimskom i Valentinu Ternijskom. Međutim, novija istraživanja govore kako je povijesna osoba biskup Valentin Ternijski, kojemu je za cara Klaudija II. (268–270) bila odrubljena glava, a pokopan je na Via Flaminia. u. Na njegovu je grobu papa Julije I. u IV. stoljeću podignuo baziliku.

Valentin je mučki ubijen u Rimi oko 269. godine zbog potajnog vjenčavanja parova protivno carskoj zabrani. Među kršćanima se počeo štovati kao svetac u 4. stoljeću, ali tek je u 15. stoljeću povezan s blagdanom zaljubljenih što je vjerojatno povezano sa starogrčkim obilježavanjem svetosti braka Zeusa i Here sredinom veljače, te starorimskim obilježavanjem Lupercusa, boga plodnosti, koji se slavio 15. veljače.

Do druge polovice 20. stoljeća Valentinovo se obilježavalo skromno i nenapadno, ali do danas je dan poprimio odlike tipične za ‘potrošačku kulturu’. (zg-magazin)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni