Prvi čovjek u svemiru
Nakon ovog velikog uspjeha Sovjeta započela je era žestoke svemirske utrke između SSSR-a i SAD-a,u kojoj je nakon par izgubljenih bitaka, naposljetku ipak povela Amerika. No u povijesti će zauvijek ostati velikim slovima upisano ime Jurija Gagarina kao pionira svemirskog leta
Na današnji dan, 12. travnja 1961. godine, u svemir je poletjela prva letjelica s ljudskom posadom, tj. jednim astronautom. Sovjetska noseća raketa Vostok (Istok) je s raketodroma Bajkonur u svemir ponijela svemirski brod čiji je let trajao sat i 48 minuta. Letjelicom je upravljao sovjetski pilot i astronaut, legendarni Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин).
Tadašnji sovjetski šefovi unaprijed su pripremili tri varijante priopćenja za javnost – jednu za slučaj uspješnog završetka svemirske operacije i dvije za slučaj neuspjeha. Isprva se tajila činjenica da se pri povratku Gagarin katapultirao na oko 6000 metara, te se padobranom (a ne u kapsuli) spustio na tlo kod Saratova.
Jurij Aleksejevič Gagarinrođen rođen je kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. Poginuo je 27. ožujka 1968. godine pri rutinskom letu (kao probni pilot) u dvosjedu MiG 15 UTI s još jednim pilotom. Nakon njegove smrti, njegov rodni grad preimenovan je u Gagarin.
Od ranog djetinjstva zainteresiran za svemir i letenje
Još za ranog djetinjstva Gagarin se zanimao za svemir i letenje te je svoje školovanje posvetio zrakoplovstvu. Godine 1960.godine, zajedno s još 19 pilota, izabran je za Sovjetski svemirski program iz kojega su kasnije probrani kandidati za planirani let u svemir u sklopu svemirskog programa Vostok. Za prvi let izabran je upravo Gagarin, koji je osim fizičkih predispozicija (nizak rast, iznimna psihofizička spremnost) imao i osobnu karizmu za koju je sovjetsko vodstvo odlučilo da je važna za imidž prvog čovjeka u povijesti koji će poletjeti u svemir. Za njegova dublera izabran je German Stepanovič Titov, kojeg je Gagarin ocijenio kao boljeg kandidata nego što je bio on sam.
Nakon ovog velikog uspjeha Sovjeta, kojem su prethodili uglavnom uspješni pokusni letovi životinja u svemir, započela je era žestoke svemirske utrke između SSSR-a i SAD-a,u kojoj je nakon par izgubljenih bitaka, naposljetku ipak povela Amerika. No u povijesti će zauvijek i neizbrisivo ostati velikim slovima upisano ime Jurija Gagarina kao pionira svemirskog leta.
Nakon uspješnog leta u svemir, ovaj obiteljski čovjek, otac dvije kćeri nastavio je raditi u Zvjezdanom gradu u Moskvi, u centru za kozmonaute i svemirska istraživanja. Bio je i veliki sportaš te ljubitelj i igrač hokeja na ledu. Njegovo ime nosi i pokal koji osvaja pobjednik KHL-a (Континентальная Хоккейная Лига) – Gagarinov kup (Кубок Гагарина).
Oko Gagarinove smrti vođeno je nekoliko različitih istraga – dvije vojne, jedna vladina i KGB-ova i svaka je od njih dala drugačije rezultate pa se stvarnom uzroku nesreće (barem službeno) ni danas ne zna uzrok. Prema donedavno tajnim dokumentima Centralnog Komiteta Komunističke Partije, Gagarinov je MiG oštro skrenuo, vjerojatno izbjegavajući nekakav objekt (kao što je npr., meteorološki balon) i time zrakoplov doveo u kritične uvjete za let te naposljetku i pao.
Boris Jagačić