Protiv 90 medija i njihovih novinara se vodi najmanje 1163 sudska postupka

„Osim donošenja Zakona o zaštiti zviždača Hrvatska već više godina nema temeljne javne politike za zaštitu i promociju ljudskih prava“, ustvrdio je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb koji kaže da ljudska prava nisu među visokim prioritetima hrvatske Vlade ni Sabora

Kuća ljudskih prava Zagreb u utorak je u Novinarskom domu predstavila godišnji izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja u 2018 godini. Riječ je o izvještaju koji pruža uvid u kršenja, probleme, izazove i prijepore u području zaštite i promicanja ljudskih prava u 2018 godini.

Izvještaj je nastao u suradnji s više od 50 organizacija civilnog društva koje su posvećene promociji i zaštiti ljudskih prava raznih društvenih skupina u 18 područja društvenog života.

„U 2018. godini bilježimo nastavak rasta polarizacije društva na konzervativno i liberalno što ima velike reperkusije na shvaćanje i doživljavanje ljudskih prava među običnom populacijom. Prošle godine procjep između liberalnog i konzervativnog podrivale su dvije referendumske inicijative Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje, koje su korištenjem manjkavosti Zakona o referendumu htjele iskoristiti demokratski legitimni instrument za smanjenje i primanje zajamčenih ljudskih prava“, istaknuo je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb. Dodao je kako ljudska prava u 2018. godini nisu bila visoko na agendi niti Hrvatskog sabora niti Vlade.

Naime, usprkos provedbi mjera gospodarskog razvoja na socio-ekonomske prilike u Hrvatskoj i dalje su negativno utjecale velike nejednakosti između urbanih i ruralnih dijelova u kojima se bilježe veće strope nezaposlenosti i siromaštva. Loše socioekonomske prilike utječu na jačanje negativnih društvenih tendencija kojima se nastoji ograničiti pravo na reproduktivno i seksualno zdravlje žena, prava LGBT osoba te prava nacionalnih manjina.

„Osim donošenja Zakona o zaštiti zviždača Hrvatska već više godina nema temeljne javne politike za zaštitu i promociju ljudskih prava. To su prije svega Nacionalni program zaštite i promocije ljudskih prava te Nacionalna strategija za ravnopravnost spolova i niz drugih sektorskih javnih politika koje Vlada mora hitno staviti na svoju političku agendu“, rekao je Novosel.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović najavila je da će i njezin ured u petak Hrvatskom saboru podnijeti izvještaj o stanju ljudskih prava i pojavama diskriminacije u 2018. godini, a taj izvještaj kompatibilan je izvještaju Kuće ljudskih prava.

„Naš izvještaj je puno opširniji i rađen je drugom metodologijom, više je detalja, ali govorimo i o ekonomsko-socijalnim pravima i građansko političkim pravima. Pokušavamo vidjeti kakvi su trendovi, koja su područja u kojima smo postigli napredak i ona u kojima treba još puno raditi“, istaknula je Vidović. Smatra kako je izuzetno važno da Kuća ljudskih prava donosi svoje izvješće te predstavnici izvršnih tijela trebaju uzeti u obzir što nevladine organizacije govore o ljudskim pravima kako bi se poboljšala određena područja.

„Nevladine udruge, civilni sektor moraju biti partner vlasti u donošenju boljih strateških rješenja. Kod nas se ješenja donose ad hoc kao gašenje požara, od izbora do izbora, ali nema dugoročnih strateških promišljanja da se na sustavnoj razini riješe problemi”, rekla je Vidović. Naglasila je da je njezin ured zaprimio 10 posto više pritužbi 2018. godine nego godinu dana ranije.

„U 2018. godini najveći porast broja pritužbi u odnosu na godinu dana ranije je u području prava branitelja. Ukupno najveći broj pritužbi je na području diskriminacije, pravosuđa, radnih i službeničkih odnosa i zdravstva u odnosu na druga područja“, dodala je Vidović.

Što se tiče medijske slobode, osim nedostatka medijske strategije najveći problemi koji su obilježili 2018. godinu uključuju aktivnije uplitanje vlasti u rad medija, učestale tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje te fizičke napade i zastrašivanje novinara. Protiv 90 hrvatskih medija i njihovih novinara se vodi najmanje 1163 sudska postupka. Tužbe za uvrede,klevete i javno sramoćenje u 2018 godini imale su izrazito negativan utjecaj na slobodu govora i medija.

Što se tiče prava izbjeglica, politika odobravanja azila je i dalje restriktivna, uključuje korištenje površnih metoda provjere pouzdanosti podataka, a postupanje SOA-e u procjeni osoba i dalje pokazuje niz propusta kojima se tražiteljima azila ugrožava pravo na pravično suđenje. Policijsko postupanje prema izbjeglicama na granicama i dalje uključuje fizičko i verbalno nasilje te protjerivanje s teritorija. Integracija osoba s međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo je i dalje otežana. Prepreke su u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, zaštitu mentalnog zdravlja, učenje hrvatskog jezika. Spomenuta je i situacija u području socioekonomskih prava, pravosuđu, seksualnim i reproduktivnim pravima.

Ivana Vranješ