Promocija nove knjige prof. dr. Gojka Nikolića o našem velikanu Faustu Vrančiću

Promocija nove knjige prof. dr. Gojka Nikolića o našem velikanu Faustu Vrančiću

(Gojko Nikolić, prvi slijeva / Foto: Snježana Krpes)

U srijedu, 5. listopada u Viteškoj dvorani Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ održana je promocija nove knjige prof. dr.sc. Gojka Nikolića naziva Istine i zablude o Faustu Vrančiću i njegovim izumima.

Prof. Nikolić već dva desetljeća proučava život i djela Fausta Vrančića. Na najvišoj analitičkoj razini. Rezultat toga je više napisanih knjiga o Faustu i njegovim izumima. Najsveobuhvatnija i najdetaljnija knjiga s najnovijim istraživanjima hrvatskih znanstvenika je Život i izumi Fausta Vrančića, treće prošireno i dorađeno izdanje iz 2018.

Nova knjiga Istine i zablude o Faustu Vrančiću i njegovim izumima, bavi se prije svega nizom netočnosti koje su pisane o Faustu i njegovim izumima, te s vremenom postale „istine“ koje se kao takve stalno ponavljaju u dnevnim tiskovinama kao i u televizijskim emisijama. O njemu se malo predaje u školama, pa je nužno da se prezentiraju istiniti i provjereni podaci.

Nakladnik knjige je CIK Centar izvrsnosti kompetencija iz Zagreba, a sunakladnik i pokrovitelj, kao i za prethodne knjige je Hrvatska akademija tehničkih znanosti.

Doprinos u istraživanju hrvatskog izumitelja

Promocija je održana u organizaciji Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ u njihovoj impozantnoj starinskoj Viteškoj dvorani, iznad Kamenitih vrata, u prikladnom ambijentu, koji potječe iz tog vremena.

Skup je pozdravio Veliki meštar, prof. dr. sc. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski u ime Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“. Posebno je zaželio dobrodošlicu novom predsjedniku HATZ-a, prof. dr. sc. Vedranu Mornaru, kao i njegovom prethodniku prof. dr.sc. Vladimiru Andročecu.

Izlaganje o knjizi započeo je prof. dr. sc. Vladimir Andročec, u ime sunakladnika HATZ-a, a potom Sonja Vrban, prof, u ime nakladnika CIK-a. Istakli su doprinos autora u istraživanjima života i djela Fausta Vrančića koje je opisao u nekoliko knjiga. Posebnu su istakli važnost i doprinos ove knjige koja je usmjerena na netočnosti u literaturi o Faustu i njegovim izumima.

Netočnosti koje se vezuju uz F. Vrančića i njegova djela

(Foto: Snježana Krpes)

Dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, u ime recenzenata osvrnula se na doprinos autora u rasvjetljavanju života i izuma Fausta Vrančića. Detaljno je istakla tehničke analize autora o njegovim izumima koje ukazuju na Faustovu veliku inovativnost, posebno u tom vremenu. Ukazala je na primjere neistina o Faustu Vrančiću koji se obrađuju u knjizi i njihovim detaljnim argumentiranim obrazloženjima o njihovoj netočnosti.

Nakon tih izlaganja autor knjige prof. dr. sc. Gojko Nikolić opisao i crtežima prikazao najznačajnije netočnosti koje se povezuju s Faustom i njegovim djelima. Prikazao je i neka svoja tehnička istraživanja njegovih izuma dokazujući njegovu nadarenost i inovativnost, pogotovo za to vrijeme.

Kao primjer istakao je prikaz vjetrenjače sa sklopivim lopaticama koje hvataju vjetar bez obzira iz kojeg smjera puše, te posebno rješenje statora i rotora. Takva suvremena tehnička rješenja statora i rotora koriste se danas kod Francisove i drugih turbina. Posebno je istakao nekoliko Faustovih izuma koji se i danas koriste sa suvremenim tehničkim rješenjima.

Četrdeseta knjiga Gojka Nikolića

Potreba da se govori o tom našem velikanu, hrvatskom Leonardu da Vinciju, najbolje se može uočiti kod puštanja u promet Pelješkog mosta. U govorima se isticalo slovensko projektiranje, financiranje iz sredstava EU, izgradnja uz pomoć kineskih tvrtki i radnika.

Nitko nije spomenuo da je to početna ideja našeg velikana Fausta Vrančića, a što stoji i u udžbenicima o mostogradnji. Očito je u pitanju neznanje, jer teško da bi neki drugi narod izostavio istaknuti da je njihov velikan dao tako genijalnu početnu ideju pred više od 400 godina, koja se danas naveliko koristi.

Autor je iskoristio prigodu da ujedno obilježi i četrdesetu napisanu knjigu, prikazujući 12 sveučilišnih udžbenika napisanih za dva fakulteta, te brojne ostale stručne knjige. U posljednje se vrijeme posebno usmjerio na pisanje knjiga o našim velikanima te je osim Fausta Vrančića još napisao i Nikoli Tesli, Eduardu Slavoljubu Penkali, Ivanu Vučetiću i Ivanu Blažu Lupisa.

Igor Čatić

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni