Prometne propise moraju poštovati i državnici i političari, bez izuzetaka

Kad političari i državni dužnosnici ne poštuju postojeće zakonske odredbe, oni šalju pučanstvu vrlo jasne negativne poruke, pa je njihova odgovornost tim veća. U prometu su pred zakonom svi jednaki, svi moraju odgovarati za svoje postupke, zaključak je okruglog stola koji je organizirao AMK

Političari i državnici, bez obzira na funkciju, kada se u prometu kreću kao pješaci, biciklisti ili voze automobil, moraju postupati po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama – sažetak je rasprave prometnih stručnjaka na Okruglom stolu, kojega je u četvrtak, 22. studenoga organizirao Automoto klub Maksimir. Nitko od njih ne može biti izuzetak, pa čak niti onda kad su pod pratnjom. Kad se radi o štićenoj osobi, koja bi svojim kretanjem prekršila odredbe Zakona, službena pratnja trebala bi je upozoriti na moguće posljedice.

Za kretanje prometnicama u suprotnom smjeru postoje izuzeci, cesta se mora zatvoriti da ne dođe do sudara s drugim vozačima, koji se kreću propisno i ne očekuju iznenadne događaje. Takvi se događaji u sudskoj praksi tretiraju kao bezobzirnost, a postoje, s tehničkog stanovišta, određeni problemi kod materijalnih naknada oštećenima. Kad političari i državni dužnosnici ne poštuju postojeće zakonske odredbe, oni šalju pučanstvu vrlo jasne negativne poruke, pa je i zbog toga njihova odgovornost tim veća. U prometu su pred zakonom svi jednaki, svi moraju odgovarati za svoje postupke, bez obzira da li su vozili u alkoholiziranom stanju ili su na druge načine prekršili Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Kada su zbog svojeg postupka u obavljanju službene dužnosti pojedincima ugrožena prava iz radnog odnosa ili ih se pokušava na drugi način kažnjavati, organizacije vozača i organizacije za ljudska prava trebale bi se založiti za njihovu zaštitu.

Sudionici Okruglog stola upozoravaju i na samovolju pojedinaca i grupa, koji se kreću u koloni vozila i da bi osigurali prolazak cijele kolone i onda kad je za njih zabranjen prolaz oni protupravno sami reguliraju promet. Kako se radi uglavnom o slavljenicima, raznim navijačkim ili drugim grupama, koje takvim postupcima predstavljaju veliku opasnost za druge sudionike prometa, valja provesti široku edukativnu akciju: striktno i na njih primjenjivati zakonske odredbe. U tome mogu pomoći sredstva javnog priopćavanja, upoznavanjem potencijalnih prekršitelja zakona s mogućim kaznenim i materijalnim posljedicama. Na našim cestama se kreće dosta veliki broj automobila s neispravnim svjetlima. Neki opravdanje nalaze u izgovoru da se na njihovom automobilu, zbog kompliciranog konstrukcijskog rješenja, na cesti ne može promijeniti pregorjela žarulja. Kod toga bi trebalo primijeniti praksu nekih policajaca, koji u takvim slučajevima telefonom zovu službu Pomoć informacije na cestama (tel. 1987), koja kvarove otklanja u vrlo kratkom roku. U slučaju da se kvar ne može odmah otkloniti, vozač bi trebao preuzeti pisanu obvezu da svoj automobil dovede u roku 24 sata u ispravno stanje i o tome obavijesti policiju.

Sudionici rasprave upućuju apel sredstvima javnog priopćavanja da više porade na informiranju vozača u stvaranju boljih sigurnosnih uvjeta na hrvatskim prometnicama. Tome bi pripomogle i javne rasprave o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa.

U raspravi su sudjelovali:

Mr. Tomo Kišić, psiholog prometa

Željko Markov, sudac u mirovini

Dipl. ing. Zlatko Toth, sudski vještak

Dipl. ing. Milan Barišić, predstavnik MUP-a RH

Miljenko Pajalić, novinar

Dipl. oec. Stjepan Kuhada, vozač automobila