Proizvođači i kupci

(Izvorna ilustracija je preuzeta s: www.greenteamgazette.com)

I proizvođač i kupac moraju promisliti svoja stajališta. Proizvođač – treba li konkretnu ideju stvarno pretvoriti u proizvod, a kupac treba li stalno kupovati neke proizvode, npr. mobitele, osobito kad je svjestan da gospodarenje s elektroničkim otpadom nije jednostavno

 prof. emer. Igor Čatić

Osamdesetih godina na temelju izvorne definicije tehnologije Johanna Beckmana, javila se zamisao o potrebi da proizvođač pokuša ne samo razviti proizvod nego i provjeriti je li je on društveno-humanistički prihvatljiv. I kako bi političke odluke bile optimalne. To je početkom devedesetih definirano Preporukom VDI 3780. Tijekom protekla tri desetljeća stalno su se smišljali novi koncepti i pomodne riječi (engl. buzzwords). Za zelene je trenutno takva riječ održivost (engl. sustainability). To je blago rečeno riječ u proširenoj upotrebi u 21. stoljeću kojom se naglašava potreba koegzistencije biosfere i ljudske civilizacije (Wikipedija).

Primjer pomodne riječi proizvođača je Industrija 4.0 (u Hrvatskoj i Industrija 5.0), reklamirana kao revolucija. No radi se samo o konceptu snažnijeg povezivanja materijalne proizvodnje i dostignuća robotike, posebno suradničkih robota, kobota, te informatike, automatizacije i umjetne inteligencije.

Kako su Preporuci VDI 3870 snažan pečat dali njemački stručnjaci (kao i konceptu Industrija 4.0) iz druge sredine, SAD, s motrišta potencijalnog kupca stvoren je koncept X R’s, pod snažnim utjecajem „zelenih“. Koji naglašava potrebu da kupac donese odluku hoće li nešto kupiti ili odustati od kupnje. Stoga u ovom nastavku opće teme „Antropogeni uzroci klimatskih promjena“ težište je na tumačenju koncepata X R’s.

Zajedničko proizvođaču i kupcu

Koncept X R’s temelji se na riječima koje na engleskom započinju s Re… Temeljna riječ za proizvođača i kupca je Rethink. Promisliti (I) (slika).

Zbog koncepta u razvoju, nazvanog „Vrednovanje tehnike 2.0“, svaki kriterij može po potrebi dobiti oznaku: I (informacija), E (energija) i M (materija kao najopćenitiji pojam).

Obojica moraju promisliti ili revidirati svoja stajališta. Proizvođač – treba li njegovu ideju stvarno pretvoriti u proizvod? Primjer, je li doista nužna 11-slojna ambalaža? Kupac – treba li svaku godinu ili dvije, kupiti novi mobitel? Pogotovo kad je svjestan da gospodarenje s elektroničkim otpadom nije jednostavno.

Primjeri promišljanja ili revidiranja stajališta

Osnovni je problem što činovnici pišu propise, provoditelji promišljaju ili revidiraju rješenja. Evo primjera s plastičnim vrećicama. Kada je najavljena zabrana vrećica s ručkama, tankih ili laganih, kako ih tko naziva, odjednom je pristiglo rješenje. Dok sam mogao kročiti gradom, višekratno sam uzimao one vrlo tanke vrećice ili ih dobio kao ambalažu za kruh. Sve su odjednom bile tanje od 15 mikrometara i izdržale su najmanje 2 kg sadržaja.

Sada posao za Državni inspektorat. Jedan velik mljekarski lanac navodi cijenu od 0,80 kuna za njihove PVC vrećice. Kako one nikada nisu bile od PVC-a, pisano im je višekratno da to promijene u plastične vrećice zbog pogrešne deklaracije materijala. Bez odgovora i promjene.

Kako mi je praktično zabranjeno kupovanje, zamolio sam jednu osobu da mi kupi dvije litre mliječnog proizvoda. Za tu osobu bila je to usputna nabava. Zaboravila je kod kuće vrećicu i kupila ju za 0,30 kuna. Vidim da se radi o vrlo tankoj i to reklamnoj vrećici. Čini se da je u Hrvatskoj dopušteno naplaćivati reklamne vrećice, bez obzira na debljinu? Dakle postali smo ne samo smetlari već i nosači reklama. Je li takva odluka ispravna? Ili se ponovno pogoduje kapitalu?

Još jedan važan primjer ponovnog promišljanja, revidiranja. Niz godina, barem od 1993. plastične vrećice postale su simbolom „one grozne plastike“. Dugo vrijeme imali su u tome podršku Ellen MacArthur Foundation. Rezultat te podrške bio je da se najveći dio javnosti nikako ne može uvjeriti u neopravdanost takvog stava prema plastici.

O tome rječito tekst u jednom dnevniku, gdje nutricionist traži alternativu za plastiku a u povodu Dana planeta Zemlje (22. travnja). Posebno u to nije moguće uvjeriti hrvatske političare koji traže zabranu laganih vrećica.

»Sada je navedena Zaklada pokrenula novi projekt novog plastičarskog gospodarstva koji se može objasniti riječju promisliti. Temelji se na tri načela. Prvo, postojeća rješenja primjene plastike treba zadržati. Treba minimirati opterećenje okoliša plastičnim otpadom. I konačno treba nastojati odvojiti se od proizvodnje fosilne plastike. Time se poziva na proizvodnju plastike iz drugih, kako tumače voditelje projekta izvora, obnovljivih izvora.«

Ako misle na bioplastiku, kako će s njezinom sadašnjom proizvodnjom ispod 1 posto ukupne proizvodnje plastike to ostvariti????

Ostali R’s kriteriji

Prvi od njih je prisjetiti se (Remember – I), kupac se prisjeća odluke zašto je proizvod kupljen, svoga života bez njega, zašto do sada nije kupljen. Koliko brzo se naviklo na sve što ga okružuje, pa i na tu novu stvar. Je li to proizvod zbog kojeg možda ne treba biti sretan?

Poštivati (Respect – I) znači respektirati vrijednost proizvoda i sve resurse koji su korišteni za njegovu proizvodnju.

Odustati od potrošnje (Refuse – I). Ako stvarno nije proizvod potreban, ne zadovoljava osnovne potrebe, ne treba ga kupiti. Lijekovi, dječja obuća i odjeća te mnoge druge stvari su potrebne. Što je s ostalim stvarima? Uvedite pri odlučivanju stav o svjesnoj kupovini umjesto odbijanja.

Smanjiti (Reduce – I) označuje upotrebu jednokratnih proizvoda ili npr. broj vožnji automobilima. Time se smanjuje potrošnja energije i materijala. Smanjiti broj stvari koje se unosi u dom. Dodatak, treba pri zabrani jednokratnih proizvoda strogo slijediti kriterije što je to jednokratni proizvod. Mnogi jednokratni proizvodi su poboljšanje procjene cjelokupne bilance od „koljevke pa do groba“. Primjer su jednokratne injekcije, čime se napustila dvojbena upotreba ranijih injekcija koje je trebalo sterilizirati.

Ponovno upotrijebiti (Reuse) znači novu namjenu za stare stvari te produljiti njegovu uporabu prije nabave novog proizvoda..

Vratiti (Return) Zbog proširene odgovornosti proizvođača, treba mu vratiti neispravni ili pokvareni proizvod. Dodatak. Nameće se pitanje nove prakse da se proizvod kvari po isteku garancije. Tražiti da se produlji trajanje proizvoda, neovisno o garantnom roku.

Nadopuniti (Refill) Tražiti mjesnu trgovinu koja može osigurati alternativne proizvode ili nadopunu s proizvodom u istoj ambalaži.

Popraviti (Repair) znači popravili ili unaprijediti svoje stvari umjesto bacanja. Postolar neka popravi cipele. Treba zategnuti vijke, podmazati, posuditi susjedove alate. Potražiti mrežni savjet, pridružiti se radionicama za popravke. Popravak znači, nepotrebno je kupovati nove stvari. No u konceptu X R’s svakako treba poticati popravak proizvoda dugogodišnje uporabe, npr. dijela bijele tehnike ili vozila. No sve je manje majstora koji znaju to uraditi. Zanatnika ili klasično kalfa i majstora za popravak bojlera ili dimnjaka je sve manje.

Prenamjeniti (Repurpose) Ako se proizvod ne može upotrijebiti, možda se može iskoristiti za nešto drugo, neki poboljšani proizvod? To može biti dobro rješenje uz uvjet, da se pritom ne otežava oporaba.

Poklanjati (Re-gift) Darivanjem se postaje dio gospodarstva poklanjanja.

Iznajmiti (Rent) Relativno nova zamisao, primjerice da bi za mnoge bilo prihvatljivije iznajmljivanje osobnog vozila od njegove kupovine.

Restaurirati (Restore) Ekstrakcija resursa utječe na sustave planeta Zemlje. Restaurirati znači stvaranje polja cvijeća pogodnog za pčele u urbanoj zajednici ili korporacija koja obnavlja otrovno industrijsko tlo. To zahtijeva stručnost i resurse. Sve što je izravno ili neizravno izvađeno, treba poštovati granice planete, obnoviti sve što se možda uništilo u prošlosti i osigurati da ne stvara nove lokacije koje će trebati obnoviti u budućnosti.

Oporaba

U tekstovima o konceptu X R’s navedene su još dvije riječi Rot i Recycling. Iz opisa je proizašlo siromašno poznavanje svih oblika oporabe (recovery). Stoga su svi oblici prikazani tablično.

 

Riječ Rot opisana je na sljedeći način. „U konceptu društvu bez otpada (zero waste society), kružnom društvu, svi upotrijebljeni materijali ostaju u petlji. Sve što može izaći iz sustava je kompost“. Radi se o kompostiranju. Druga sporna riječ je recycle, odnosno recycling. U javnosti je dugo vremena riječ recikliranje, i izvedenice, bila povezana s mehaničkog oporabom. Treba naglasiti. Javnost polaže nadu u konceptu kružnog gospodarstva u mehaničku oporabu, recikliranje. No ta vrsta oporabe je energijski vrlo intenzivna. Stoga, ali i kod nekih vrsta proizvoda recikliranje nije uvijek moguće ili isplativo. Stoga se kupac treba si uvijek postaviti kako se riješiti oporabe. Recikliranje nije uvijek najbolje rješenje.

U posljednje vrijeme sve više napora ulaže se u kemijsku oporabu, koja se naziva i kemijsko recikliranje. Stoga se uvodi jedinstveni naziv Oporabiti (Recovery). Međutim treba naglasiti da iz najrazličitijih razloga, često jedino i optimalno rješenje je energijska oporaba, spaljivanje. Stoga je neprihvatljiv zahtjev da se ne grade spalionice. Koje su dokazano uspješno i konačno rješenje.

Opisani koncept ukazuje da se može govoriti o konceptu 15 R’s. Znanja i spoznaje navedene u ovom tekstu su podloga za pretvaranje koncepta „Vrednovanje tehnike“ u „Vrednovanje tehnike 2.0“

– Nastavlja se –