Prodaja borova u Zagrebu počinje 19. prosinca

Ove su godine Zagrebačke tržnice predvidjele 226 prodajnih mjesta, natječaj za njih tek se očekuje, ponude su zatvorene, a cijena za jedno mjesto može doseći i više od tisuću eura. Hrvatskim uzgajivačima najviše muke zadaju ilegalci koji jeftine borove dopremaju iz Mađarske. Da bi zadržali kvalitetu borovi se moraju rezati tek tri dana prije početka prodaje objašnjava Željko Crnković proizvođač iz Lučkog

Predstojeće božićne i novogodišnje blagdane mnogi ne mogu zamisliti bez mirisa pravog bora i „prirode“ koju takvi primjerci dočaravaju. Kada je o rezanim borovima riječ, oni još uvijek u Hrvatskoj imaju prednost, ali ekološka svijest ljudi jača, jer nije mali broj onih koji se za blagdane odlučuju na kupnju sadnica borova u lončanicama. Takva se crnogorica nakon blagdana može posaditi u vrtu ili ostaviti na balkonu, terasi, trijemu… Prodaja borova u Zagrebu počinje 19. prosinca i traje do Badnjaka otkriva nam Željko Crnković iz Lučkog čija se obitelj uzgojem i prodajom borova odnosno crnogorice bavi dug niz godina. U njihovim rasadnicima u Lučkom i na Žumberku nepregledne su kolone miomirisnog igličastog blaga bez čijeg je ukrašavanja nezamislivo badnje veče, blagdan Božića i Silvestrovo.

Ove su godine, kako sada stvari stoje, Zagrebačke tržnice predvidjele 226 prodajnih mjesta za proizvođače odnosno trgovce s borovima na nekolicini gradskih lokacija. One se uglavnom određuju u blizini tržnica i ulica koje im gravitiraju, a Zagreb ih broji četrnaest. Uz tržnice je prodaja bolja, kaže Crnković dodajući kako raspisivanje natječaja za kupovinu prodajnog mjesta tek očekuju. Na dvadesetak četvornih metara, koliko po prilici iznosi mjesto za prodaju, ovisno o veličini, može stati do četrdesetak borova. Kako se ovogodišnji natječaj očekuje, a ponude su „zatvorene“ nije iznenađujuće po dosadašnjim iskustvima, da cijene prodajnog mjesta startaju od najmanje 1.500 kuna naviše. Mogu, kaže uzgajivač iz Lučkog premašiti i cijenu od tisuću eura! Ističe kako hrvatske uzgajivače borova najviše muči njihova ilegalna doprema uglavnom iz Mađarske kao i trgovci koji ih prodaju bez ikakvih pravovaljanih dozvola.

Nelojalna konkurencija

„Mi u konačnici znamo platiti mjesto i do 1.500 eura a „padobranci“ robu prodaju bez računa i ispod cijene nanoseći nam tako značajnu štetu“ požalio nam se sugovornik. To više jer se takva crnogorica reže tek tri dana prije početka prodaje, dok ilegalci borove posijeku znatno ranije pa im je i vijek trajanja kraći. Iglice brže otpadaju i ugođaj nije onakav kakav bi trebao biti kada se božićno drvce pravovremeno reže i prodaje. Iskustva kazuju da Zagrepčani najčešće kupuju običnu smreku srednjeg ranga. Popularna je i ona srebrna, bjeklasto – zelenog odsjaja koja miriši slično običnoj. U odnosu na potonju raskošnijeg je izgleda i debljih grana. Ljudi objašnjava gospodin Crnković griješe kada božićno drvce nazivaju borom jer on kao vrsta ne postoji. Riječ je zapravo o igličastim vrstama borova baziranih na smoli i njihovim drugim morfološkim karakteristikama. Najkvalitetnija je nordijska jela jer ima čvrste iglice koje se duže drže za drvo, a najslabija je obična smreka s rjeđim i slobodnim rasporedom grana.

Kada je o cijenama riječ, one variraju od vrste crnogorice, veličine, kvalitete… Cijene se kreću od 100 kuna na više pa je primjerice rezana srebrna smreka (ne manja od 1,5 m) u okvirima 150 do dvjestotinjak kuna, dok su nordijske jele u prosjeku dva metra visine oko 350 kuna a šverceri ih prodaju po 600 kuna. Čak i da ih se reže početkom prosinca, nordijske jele, bez opadanja iglica izdržat će do siječnja. Objašnjavajući uzgoj i posao u rasadniku crnogorice, obitelj Crnković kaže kako je za to potrebno strpljenje, puno rada i skrbi oko mladica jer da bi iz sjemena veličine zrna maka, izraslo drvo crnogorice prođe i petnaest godina, s tim da se u petoj godini drvo mora iznova presaditi. Teškoće u rasadniku izaziva trava koja posebice raste za kišnih i toplih klimatoloških uvjeta.

U Lučkom kažu kako čišćenje svake vrste drača obavljaju mehanički i rasadnik im je ustrojen bez upotrebe pesticida i drugih kemikalija. U ponudi imaju brojne vrste crnogorice uključujući i sadnice božićnih drvaca koje su u pravilu skuplje za 50 kuna od rezanih. Iako se mnogi oduševe tzv. živim borovima ljudi ih kupuju u tek dvadeset posto slučajeva. Kako bi očuvali prirodu Crnkovići su 2011. godine pokrenuli akciju „Živim dalje“ pri čemu svi kupci bilo koje njihove sadnice bora tijekom siječnja i veljače, mogu besplatno bor i vratiti na adresu Puškarićeva 47a Lučko. Isti se bor vraća u prirodu no obitelj napominje da se prilikom vraćanja sadnice ne ostvaruje i povrat novca odnosno bor se ne može dobiti besplatno iduće godine.

Snježana Kratz