Prepoznajte na vrijeme disfagiju

(Dragica Džaić / Foto: press materijal)

Disfagija kao pojam možda nije dovoljno poznat, ali se kao poremećaj javlja kod velikog broja ljudi, pa je važno jačati informiranost o disfagiji kako bi se što ranije prepoznala i čim prije počelo s njenim liječenjem

Tijekom jednog dana čovjek 900 puta proguta hranu, piće ili vlastitu slinu i pritom upotrebljava čak 26 mišića. Zamislite život u kojem je ta radnja izrazito bolna i često nemoguća. Teško, gotovo nemoguće zamisliti prosječnom čovjeku.

Što je disfagija?

•  Disfagija je poteškoća gutanja
•  Stanje u kojem gutanje izaziva bol ili je potpuno onemogućeno
•  Često se javlja kao posljedica težih bolesti poput tumora usta i grla, moždanog udara ili Parkinsonove bolesti
•  Češće pogađa stariju populaciju, ali disfagiju mogu imati i djeca
•  U zadnje vrijeme često se javlja i kao posljedica izloženosti respiratoru kod težih slučajeva zaraze koronavirusom

»Sve je započelo kada sam tijekom jednog sasvim običnog dana, dok sam sjedila i gledala TV, doživjela moždani udar. Na sreću, hitna pomoć je brzo došla te sam na vrijeme došla u bolnicu. Kada sam se probudila nakon operacije, medicinske sestre su mi dale lijek da ga popijem u obliku tablete i tada se dogodila blokada – nisam mogla progutati vodu, a kamoli tabletu i tu je počela moja borba s disfagijom. Nakon što su utvrdili poteškoću s gutanjem, ugradili su mi sondu preko koje sam dobivala sve lijekove, hranu i tekućinu«, izjavila je Dragica Džaić, umirovljenica iz Velike Gorice.

Što i kako jesti kada patite od disfagije?

•  Hrana se prilagođava stupnju otežanog gutanja
•  Hrana se potpuno usitni poput kaše
•  Ako je hrana rijetka ili je u pitanju piće, dodaje se poseban zgušnjivač namijenjen osobama s poteškoćom gutanja

Što kaže struka?

U službenom časopisu Talijanskog društva za otorinolaringologiju objavljeno je istraživanje, provedeno na 73 pacijenta u dobi od 40 do 80 godina koji su bili podvrgnuti operacijama u području glave i vrata te su se posljedično suočili s disfagijom. Istraživanje je provedeno na uzorku pacijenata koji su još uvijek radno aktivni; gotovo 50 % njih bilo je mlađe od 60 godina. Nakon kirurškog zahvata utvrđeno je da su nižeg samopouzdanja i s ograničenim društvenim odnosima te posljedičnom sklonošću izolaciji, što su direktno pripisali razvijenoj disfagiji.¹

Iz tog je razloga izuzetno važna osviještenost o disfagiji, čime bi se smanjio osjećaj izoliranosti i olakšale svakodnevne situacije povezane s hranjenjem.

»Strašan je osjećaj imati disfagiju i ne bih ga poželjela nikome. Nakon vađenja sonde, brinula sam se kako ću jesti, hoće li me ljudi gledati dok vani jedem, kako će me moja djeca i unuci gledati te hoću li moći ručati s njima, u slučaju da se počnem gušiti tijekom obroka. Znala sam reći djeci da oni pojedu pa ću ja kasnije, no to nije dolazilo u obzir. Djeca i unuci su me ohrabrivali i zajedno smo polako jeli. Takvo prihvaćanje i podrška zaista puno znače oboljeloj osobi«, objasnila je Džaić.

Najveći izazov – kasna dijagnostika

Kada bi se prvi simptomi disfagije prepoznali na vrijeme moglo bi ih se uspješno kontrolirati i tako omogućiti kvalitetniji život oboljelim osobama. Nažalost, često se dogodi da se disfagija dijagnosticira kasno, u puno težem obliku što rezultira velikim pogoršanjem kvalitete života. Poseban izazov je sama priprema hrane koja za bolesnike s disfagijom treba biti usitnjena u kašasti oblik, no za olakšavanje prehrane postoje i gotovi pripravci.

Za više informacija posjetite mrežnu stranicu www.disfagija.hr na kojoj se mogu pronaći informacije o tome kakva je to bolest i koji su prvi simptomi kako bi ih mogli prepoznati na vrijeme i reagirati. Opisan je način prehrane, a dostupni su i  recepti za osobe s disfagijom te upitnik za procjenu disfagije. (pr)

¹  Izvor: Farri, A., Accornero, A., Burdese, C. (2007) Social importance of dysphagia: its impact on diagnosis and therapy. Acta Otorhinolaryngol Ital. 2007, Apr; 27(2): 83–86(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2640007/)