Prekomjerna tjelesna težina je zdravstveni i nacionalni problem

Prekomjerna tjelesna težina je zdravstveni i nacionalni problem

„Debljina je početak velikog broja kroničnih nezaraznih bolesti i zapravo prvom suvišnom žlicom hrane počinje problem koji može završiti katastrofalno. Naime, porastom tjelesne težine razvija se šećerna bolest i komplikacije od kojih su neke izuzetno teške i drastično smanjuju kvalitetu života“, rekao je internist, prof . dr. Željko Metelko

U povodu Hrvatskog dana osviještenosti o debljini u subotu je u zagrebačkom hotelu Dubrovnik održana konferencija pod nazivom „Debljina – uzroci, posljedice, prevencija i liječenje”, koja je okupila istaknute stručnjake.

Treću po redu konferenciju o debljini organizirao je Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Udrugom za prevenciju prekomjerne težine i Zakladom „Hrvatska kuća srca”, s ciljem podizanja svijesti o rastućem javnozdravstvenom problemu pretilosti.

Kako je rečeno, u Hrvatskoj je s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom 57,4 posto osoba starijih od 18 godina, od čega prekomjernu tjelesnu masu ima 38,7 posto stanovnika, a debljinu njih 18,7 posto.

Prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ima više muškaraca nego žena i to 67,6 posto muškaraca prema 48,2 posto žena. Debljinu ima 20,8 posto muškaraca i 16,8 posto žena.

Prema istraživanju „Europska inicijativa za praćenje debljine u djece, Hrvatska 2015/2016“ čak 34,9 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je poražavajuće s obzirom na to da je 2003. bilo 20,8 posto djece s indeksom tjelesne mase većim do 25 kg/m2. Dječaci su danas deblji od djevojčica, a najveći je postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u jadranskoj regiji, njih 42,2 posto.

„Debljina je bolest koja značajno utječe na kardiovaskulrani status, obolijevanje i ishod. Pretile osobe češće imaju manifestnu srčanu bolest i to prije svega ishemijsku bolest srca i kronično srčano zatajivanje. Skloniji su i razvoju plućne hipertenzije. Debljina djeluje na promjenu građe srca i njegovu funkciju, jer uslijed pojačanog rada srca zbog povećanih metaboličkih potreba pretilih osoba dolazi do povećanja minutnog volumena srca, a onda i do proširenja i zadebljanja mišićne stjenke srca što osobu izlaže dodatnim rizicima“, istaknula je dr. med. Ivana Portolan Pajić iz Zaklade „Hrvatska kuća srca”.

Potpredsjednik saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ivan Ćelić je podsjetio da je Hrvatski sabor 2017. godine donio odluku o proglašenju Hrvatskog dana osviještenosti o debljini.

„Kad je riječ o debljini, u 95 posto slučajeva radi se o životnom stilu, oko 1 posto možemo govoriti o psihičkim poremećajima koji dovode do pretilosti, a 3 do 4 posto slučaja je ukoliko se radi o metaboličkim, endokrinim i genetskim bolestima“, rekao je doktor Ćelić. Spomenuo je da će prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije polovica stanovnika do 2050. godine biti pretila. Naglasio je kako je važna prevencija od najranije životne dobi . Smatra da će isticanjem važnosti prevencije, preventivnih programa utjecati na epidemiologiju pretilosti u Hrvatskoj.

„Debljina je početak velikog broja kroničnih nezaraznih bolesti i zapravo prvom suvišnom žlicom hrane počinje problem koji može završiti katastrofalno. Naime, porastom tjelesne težine razvija se šećerna bolest i komplikacije od kojih su neke izuzetno teške i drastično smanjuju kvalitetu života“, rekao je internist, prof . dr. Željko Metelko. Naglasio je da je prekomjerna tjelesna težina ne samo zdravstveni, nego i nacionalni problem s obzirom na cijenu liječenja i rušenja kvalitete dijabetičkih bolesnika zbog nastajanja komplikacija.

Ivana Vranješ

Komentiraj

*