Predstavljena knjiga “Služiti čovjeku – putokaz humanosti u medicini”

Predstavljena knjiga “Služiti čovjeku – putokaz humanosti u medicini”

Knjiga koja ima čak 260 koautora sadrži 150 potresnih priča zdravstvenih profesionalaca koji rade s neizlječivim pacijentima, više od dvadesetak priča studenata koji se educiraju o palijativnoj skrbi i komunikacijskim vještinama

Ivana Vranješ

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u petak je održana svečana promocija knjige Služiti čovjeku – putokaz humanosti u medicini”, koja ima čak 260 koautora. Knjiga je nastala kao rezultat podučavanja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je pokazatelj promišljanja i djelovanja zdravstvenih profesionalaca, bolesnika te novih generacija studenata medicine.

Ova jedinstvena knjiga može koristiti zdravstvenim profesionalcima, kreatorima zdravstvenih i obrazovnih politika, ali i široj javnosti.

„Deset godina educiramo stručnjake iz područja palijativne medicine i komunikacijskih vještina. Ova knjiga nije samo o palijativnoj medicini, nego i o drugačijem odnosu medicinske sestre, liječnika i pacijenta, ali s posebnim naglaskom na ljude koji boluju od neizlječivih bolesti”, rekla je urednica knjige prof. dr. Marijana Braš, predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

Dodala je kako knjiga sadrži 150 potresnih priča zdravstvenih profesionalaca koji rade s neizlječivim pacijentima, više od dvadesetak priča studenata koji se educiraju o palijativnoj skrbi i komunikacijskim vještinama.

Knjiga također sadrži priče udruga i organizacija koje su napravile iskorak i uspostavile palijativnu skrb u Hrvatskoj te priče 20 pacijenata oboljelih od različitih bolesti koji su svojim iskustvom doprinijeli edukaciji stručnjaka i studenata medicine o palijativnoj medicini i psihoonkologiji.

Urednik knjige, prof. dr. Veljko Đorđević je istaknuo da otkad je promijenjen kurikulum Medicinskog fakulteta, odnosno uvedeni predmeti Palijativna medicina i Komunikacijske vještine u medicini te drugi novi predmeti, Medicinski fakultet je postao „rasadište“ jednog novog modela odnosa koji se nije godinama njegovao.

Medicina nije samo razvoj tehnologije, nego i razvoj odnosa

„U medicini je važnije što će ljudi tehnološki izmisliti, a manje što se u odnosu mijenja. Kako se radi o osobama koje boluju od teških, neizlječivih bolesti trebalo je podučavati liječnike, studente i sve one koji rade u palijativnoj i kurativnoj medicini kako komunicirati. Sretni smo što smo u deset godina na neki način promijenili lice Hrvatske“, rekao je prof. dr. Đorđević. Dodao je kako je ovo prilika da se iskaže i zahvala pacijentima koji nisu više živi, a koji su do zadnjeg trenutka svojim iskustvom doprinijeli razvoju hrvatske medicine.

„Medicina nije samo razvoj tehnologije, nego razvoj odnosa, a Hrvatska je po tome prednjačila prije 100 godina s dr. Andrijom Štamparom koji je 1926. rekao da je obavješćivanje naroda važnije od zakona“, istaknuo je Đorđević.

Promociji knjige nazočio je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. U prigodnom govoru je istaknuo da ljudi koji se bave javnim poslom, među kojima su i političari, ne mogu uspjeti ako nemaju emotivnu i socijalnu inteligenciju. Kako bi se pomoglo onima koji su u potrebi nužna je emocionalna i socijalna osjetljivost, dodao je.

Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić – Janković pohvalila je izdavanje ove knjige te se osvrnula na palijativnu skrb u Hrvatskoj.

„Uspostava sustava je ono što je ključno i što je nedostajalo. Prije nekoliko dana, 30. studenoga ugovoreno je 29 koordinatora za palijativnu skrb i 22 mobilna palijativna tima na razini primarne zdravstvene zaštite u 17 županija. Pokrenut je postupak uspostave palijativne skrbi i izdana su rješenja za djelatnost palijativne skrbi u domovima zdravlja. Razvija se i stacionarni dio, ugovorene su postelje u ustanovama i bolnicama kao što su Opća bolnica Varaždin, Specijalna bolnica za plućne bolesti Zagreb, Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa, Opća bolnica Dubrovnik, Psihijatrijska bolnica Ugljan, Specijalna bolnica za palijativnu skrb sveti Rafael Strmac. Posebno nas veseli da smo u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti dobili palijativnu skrb na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Vjerujem da ćemo uspostavom sustava poboljšati kvalitetu života bolesnika i obitelji, doprinijeti većoj humanosti u najranjivijoj fazi života te te zadovoljiti socijalne, psihološke i druge potrebe bolesnika i njegove obitelji“, istaknula je Katalinić-Janković.