Predstavljen treći roman Gordana Pandže

(Slijeva: urednik Petar Bujas i autor Gordan Pandža)

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u petak, 7. travnja predstavljen je roman „Raspeti Faust: Zapadni krug rapirom i perom“ (Jesenski i Turk, 2022.), autora Gordana Pandže.

„Ovaj roman može biti jedan hermetički ključ za čitanje duhovnog itinerara zapadne civilizacije ili Arijadnina nit s kojom ćete se zaputiti kroz vlastiti unutarnji labirint. Ali, isto tako, sve to može ostati samo mrtvo slovo na papiru ako se ne odvežete od sigurnih dokova, dignete sidro, razvijete jedra i odvažite na svoje vlastito, najosobnije putovanje“, rekao je na predstavljanju filozof i pisac Gordan Pandža.

Kao i s prethodna dva romana: „Potraga za Sophiom“ (2012.) i „Ubijači vremena: Istočni krug sabljom i kistom“ (2016), Pandža se potvrdio kao pisac koji literarno putovanje kroz filozofske, psihološke i duhovne teme doživljava kao poziv na onaj najintimniji, svakom čovjeku najvlastitiji, unutarnji Put. Sve do točke na kojoj prestaje literatura, a počinje čista kontemplacija.

Zaključak romana

U tom kontekstu, urednik romana Petar Bujas primijetio je kako je „Raspeti Faust“ mogao biti napisan i kao filozofski esej. Istaknuo je da bi u tom slučaju vjerojatno izostala širina obuhvata i slojevitost poveznica koje je moguće inkorporirati jedino romanom.

Iako je radnja romana smještena u proljeće 1941. godine, mjesec dana uoči napada Trećeg Reicha na Sovjetski savez, „Raspeti Faust“ je više od običnog trilera. On je svojevrsna simbolička, gotovo metafizička odiseja zapadnim civilizacijskim krugom.

Rezime romana vodi nas k zaključku da su sve dogme i ideologije zapravo na propast osuđene utopije jer apstraktne ideale pretpostavljaju konkretnoj, živoj stvarnosti i da jedina sloboda koju čovjek može trajno ostvariti nije društvena već individualna. Ona koja se aktualizira kroz proces osobne integracije ili individuacije. A esencijalni doprinos tome procesu, onako kako ga vidi autor, pored navedenog daje stvaralaštvo, umjetnost i književnost povrh svega kao „velika humanistička sinteza“. (B. P.)