Predstavljen novi dizajn kovanice od 1 eura

Od 5. rujna cijene će biti iskazivane u eurima i kunama

(Izvor: Vlada RH)

Na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura predstavljena je dizajn kovanice od 1 eura s motivom kune.

»Nakon provedenog ponovljenog natječaja odabrano je novo najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane Republike Hrvatske na kovanici od 1 eura. Čestitamo autoru idejnog rješenja Jagoru Šundeu te koautorima izvedbenog rješenja Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu!«, poručio je putem Twittera predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je predsjedao je 15. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedenog ponovljenog natječaja odabrano je novo najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane Republike Hrvatske na kovanici od 1 eura. Čestitamo autoru idejnog rješenja Jagoru Šundeu te koautorima izvedbenog rješenja Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu! pic.twitter.com/YVs1M7qKBG

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) May 4, 2022

Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. ušla u Europski tečajni mehanizam II. te je dvije i pol godine radila na ispunjavanju Akcijskog plana.

Napomenuo je da je sutra u Saboru drugo čitanje Zakona o euru te da se očekuje izglasavanje krajem idućeg tjedna. Kazao je i da će se konačni tečaj definirati u srpnju, a od 5. rujna cijene će biti iskazivane u eurima i kunama.

Euro u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023.

»U konačnici usvajanje eura trebalo bi nastupiti 1. siječnja, s rokom od dva tjedna kad će se moći plaćati u kunama i eurima«, rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako je zamjena hrvatske kune eurom vrlo zahtjevna logistička operacija, koja zahtjeva i puno novaca, a i puno koordiniranoga rada i aktivnosti.

Rekao je da je uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju.

Napomenuo je da je Hrvatska najeuriziranije gospodarstvo od svih EU članica izvan europodručja. Naveo je da depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, a 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.

»Prošle smo godine imali prosječan rast cijena od 2,6 posto, on je bio nešto niži od prosjeka u EU, koji je bio 2,8 posto. Ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto«, rekao je Plenković na sjednici.

Započele pripreme za tiskanje novca

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da se Zakon o euru, koji sutra ide na drugo čitanje u Sabor, unaprijedio dodatno preciziranim odredbama u dvojnom iskazivanju cijena.

»U zakonu su specificirane određene iznimke., npr. kiosci i štandovi, gdje je prostor ograničen pa ne mogu biti iskazane sve cijene, ili prostori gdje bi iskazivanje cijena zahtijevalo nerazmjerne troškove, poput benzinskih postaja. Isto tako, iznimke će biti već otisnuti biljezi ili takse, to će se mijenjati nakon isteka zaliha«, pojasnio je ministar.

Guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio je i da su započeli s pripremama za tiskanje novca.

»Čim se donese odluka, u sedmom mjesecu bit ćemo spremni za punu proizvodnju. Radit ćemo tri smjene, dakle 24 sata«, ustvrdio je Vujčić. (ZG-magazin)