Predstavljanje romana “Kostino pismo (Svrha od slobode)”

Predstavljanje romana “Kostino pismo (Svrha od slobode)”

Međimorec iskreno progovara o cijeloj generaciji glumaca zagrebačke Akademije koji su zajedno učili, stasali, razvijali se, propitkivali, glumili i preglumljivali, režirali, pjevali, svirali, slikali, izlazili u lude noćne provode Kavez-Zvečka, ženili se, ratovali, ponovno vraćali svojoj najvećoj strasti glumi i na kraju umrli

UIgledni hrvatski režiser, pisac i sudionik Domovinskog rata Miroslav Međimorec predstavit će u petak, 20. veljače u 18 sati u Histrionskom domu u Ilici 90 svoj autobiografski roman Kostino pismo (Svrha od slobode).

Knjigu izdanu u nakladi AGM-a autor će pokušati približiti publici uz svesrdnu pomoć glumaca Žarka Potočnjaka, Zlatka Viteza, Zdenka Jelčića te glumice Dubravke Miletić. Zašto bi jednom tako plodnom autoru kao što je Međo trebala pomoć zagrebačke glumačke scene otkrit će naslov romana. Njega bi zapravo lako mogli nazvati povijesnicom zagrebačkog kazališnog miljea, sredine i kraja prošlog stoljeća.

Tu nam Međimorec progovara sasvim iskreno o cijeloj jednoj generaciji glumaca zagrebačke Akademije koji su zajedno učili, stasali, razvijali se, propitkivali, glumili i preglumljivali, režirali, pjevali, svirali, slikali, izlazili u lude noćne provode Kavez-Zvečka, ženili se, ratovali, ponovno vraćali svojoj najvećoj strasti glumi i na kraju umrli. Kako su Mladen Budišćak – Budilica, Darko Ćurdo, Drago Meštrović – Foka, Enes Kišević, Sven Lasta i mnogi drugi htjeli više od kazališta i više od života?

… “Naša generacija je već osjetila što znači okupljanje oko ideje drukčije od socijalizma, neki od nas sudjelovali su u studentskom gibanju u proljeće 1968. Nemir promjene, promjene rigidnog svijeta socijalizma, svijeta dogmi, umjetnog političkog jezika, represije, duhovnog i fizičkog terora pojavio se i na Akademiji…”

Roman ima dva naslova koji se sudbinski isprepliću, a koji su uvelike utjecali na život i rad autora. Kostino pismo zapravo je pismo dekana Akademije dramskih umjetnosti Koste Spaića Miroslavu Međimorcu, dok je Svrha od slobode naziv djela koje je Međa postavio na daske Dubrovačkih ljetnih igara 1971. godine na poticaj Koste Spaića. Iako je predstava odlično primljena kod publike nakon samo dvije izvedbe zbog političkih razloga i propitivanja (hrvatske) slobode skinuta je s repertoara. (zg-magazin)