Predlažu da se prigorska nošnja proglasi kulturnim dobrom

Predlažu da se prigorska nošnja proglasi kulturnim dobrom

…i zaštiti od ismijavanja

(SLIKA 1 – Tenisice i prigorska nošnja kao „simbol“ grada / Izvor: Facebook stranica Zakaj volim Zagreb)

Iz Turističke zajednice grada Zagreba su nam poručili da animatoricu s fotografije nisu oni angažirali, „niti znaju tko ju je angažirao”, pa samim time nemaju proceduralnih mogućnosti djelovanja

Boris Jagačić

„Ponukani s nekoliko primjera javnoga korištenja prigorske nošnje, koji kao da to lijepo tradicijsko ruho ismijavaju, pokrećemo akciju za uspostavljanje standarda prigorske nošnje u javnom korištenju”, stoji u dopisu koji je stigao na e-adresu naše redakcije.

SLIKA 2 – Pogrešno okrenuta pasica (Muzej grada Zagreba, snimljeno veljača 2020.)

Potpisnici ove akcije, Gordana Barić i Marijan Kravaršćan, inače podupiratelj HKUD-a Prigorec iz Markuševca čije su se kćeri udale u prigorskim nošnjama, navode nekoliko razloga za svoju (re)akciju.

Primijetili su kako je u Muzeju grada Zagreba pojas, odnosno pasača na prigorskoj ženskoj nošnji, ne samo okrenuta naopako, već i zavezana tako da se vidi s prednje strane, a ne na leđima, što smatraju velikom pogreškom (slika 2).

Ističu i kako se ulicama Zagreba viđaju u nošnju odjevene djevojke – turističke animatorice, koje privlače pažnju stranaca i često su fotografirane sa sportskom obućom na nogama (slika 1), dok se po Njuškalu nudi zagrebačka originalna narodna nošnja sastavljena od dijelova narodne nošnje, od kojih je jedan dio – rubača obučen naopako.

Gordana Barić navodi da je Muzeju grada Zagreba do sada upućeno nekoliko primjedaba zbog krivog izlaganja, međutim do sada pogreška nije ispravljena. Dodaje i kako je drugi primjer, prikaz djevojke koja promovira tradicijsku nošnju grada Zagreba također nedoličan, budući da se ne poštuje originalna obuća, a istu imaju prilike gledati svi turisti koji je pritom i fotografiraju te tako šalju krivu sliku u svijet.

“Kojekako obučeni” plesači KUD-ova

Problem je također i što mnogi KUD-ovi koji nisu s područja Zagrebačkog prigorja često izvode prigorske plesove „kojekako obučeni”. Zbog svega navedenoga Barić smatra kako bi trebalo uspostaviti i pridržavati se standarda odijevanja zagrebačke prigorske nošnje. „U svakom slučaju, dovoljno je važno da se od prigorske nošnje ne radi komedija”, napominje.

SLIKA 3 – Zagrebačka original narodna nošnja (Njuškalo)

„Ovim putem željeli bismo upozoriti na pogrešno odnošenje prema tradicionalnom ruhu, za koje predlažemo da se proglasi i kulturnim dobrom. Možda bi se tada prema njemu odnosili s više poštovanja”, navode potpisnici akcije.

„U muzeju grada Zagreba su se pozvali na Etnografski muzej čiji su kustosi taj dio stalnog postava postavljali te kako se moraju obratiti njima. Od moje prve intervencije preko tri tjedna, a molila sam da me obavijeste o popravku pogreške. Poslije toga – ništa”, kaže Gordana Barić.

Maja Arčabić, viša kustosica i voditeljica Zbirke građanskog odijevanja 20. st. pri Muzeju grada Zagreba priznaje da postoji propust kod eksponata s prigorskom nošnjom, ali da nije riječ o tako značajnoj pogrešci.

„Stalni postav je takav još od 1997. – 1998. godine. Od tada nije mijenjan i do nedavno nitko nije primijetio pogrešku, no ona će uskoro biti otklonjena”, rekla nam je Arčabić. Dodaje kako su se potpisnici inicijative već obratili Muzeju, o čemu postoji prepiska, ali da je komunikacija s druge strane ubrzo postala neugodna te u njoj ne žele više sudjelovati.

“Muzej nije robna kuća”

Arčabić kaže kako Muzej nastoji poštovati želje svoji posjetitelja, ali retorički se pita kamo bi došli kad bi reagirali na svačiju primjedbu. „Mi nismo robna kuća da se neke vitrine mogu otvarati kako se netko sjeti”, govori nam viša kustosica i pojašnjava kako za svaku intervenciju u postavu postoji procedura koje se moraju držati. Tako se i zbog manjih izmjena mora obavijestiti Stručno vijeće Muzeja, a za veće čak i Ministarstvo kulture. Uz to, dodaje, danima su se intenzivno pripremali za zahtjevnu manifestaciju Žive slike pa nisu bili u mogućnosti odmah napraviti promjenu.

Navodi kako je zbog prigorske nošnje već kontaktirana i muzejska savjetnica Etnografskog muzeja Vesna Zorić, budući da su njihovi ljudi radili na konkretnom eksponatu.

Arčabić nas uvjerava kako će pogreška biti uskoro ispravljena, ali će za to biti potrebno rastavljati lutku.

Iz Turističke zajednice grada Zagreba su nam pak poručili da animatoricu s fotografije nisu oni angažirali, „niti znaju tko ju je angažirao”, pa samim time nemaju proceduralnih mogućnosti djelovanja.

Napominju kako od 2005. godine u sklopu projekta Zagrebački vremeplov, provode Folklornu ljetnu scenu upravo sa svrhom prezentiranja narodne nošnje i običaja Zagrebačkog prigorja i okolice, kako domicilnom stanovništvu tako i mnogobrojnim turistima, upravo da bi se očuvalo naše bogato folklorno nasljeđe i baština.

„Iz tog su razloga u projekt uključena provjerena kulturno-umjetnička društva, mnoga od njih sa stoljetnom tradicijom, koja nošnje čuvaju i prezentiraju u skladu sa svim standardima”, navodi Darja Dragoje, voditeljica Odnosa s javnošću TZGZ-a.

Sudionica “Zagrebačkog vremeplova” (Foto: TZGZ / M. Vrdoljak)

Komentari su zatvoreni