“Potrošači moraju smanjiti bacanje hrane, a Vlada osigurati preradu biootpada”

»Bacanje hrane nije samo bacanje novaca već i utrošene energije za njezinu proizvodnju te kasnije skupljanje i obradu tog otpada«, kaže Nenad Matić

U praznično vrijeme Zelena lista je s konferencije za novinare na tržnici Dolac danas pozvala potrošače da smanje bacanje hrane i stvaranje biooptada jer po istraživanju 27,6 % Hrvata baca hranu u smeće bez razmišljanja.

»Doniranjem viškova susjedima u potrebi ili kuhanjem jela od ostataka hrane svi možemo pridonijeti smanjenju bacanja 380 tisuća tona hrane koliko je građani bace na godinu. Prema jednom istraživanju gotovo polovica ispitanika navela je kako je glavni krivac za nastanak otpada od hrane prevelika količina pripremljenog obroka, dok je 28,5 % njih na drugom mjestu kao razlog nastanka otpada od hrane navela preveliku količinu kupljenih namirnica«, kaže čelnik ZL-a Nenad Matić koji zbog toga smatra da je potrebna edukacija potrošača od najranije dobi.

Dodao je kako bacanje hrane nije samo bacanje novaca već i utrošene energije za njezinu proizvodnju te kasnije skupljanje i obradu tog otpada.

Naime, Republika Hrvatska trebala je do kraja 2018. godine prepoloviti odlaganje biootpada na odlagališta u odnosu na 1997. godinu. Iako su tijekom 2018. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavljivali natječaj za sredstva za kupovinu smeđih kanti do kraja godine to se nije dogodilo, podsjetio je Matić. S druge strane, Ministarstvo je nedavno raspisalo natječaj za sredstva za izgradnju i opremanje postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostana ili bioplinskih postrojenja) u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (JLS), vrijedan 250 milijuna kuna. No Matić smatra kako je upitno hoće li jedinice lokalne samouprave u samo jednoj godini uspjeti osigurati građevinske dozvole za te projekte te ih izgraditi do kraja 2020.

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) količina proizvedenog biorazgradivog komunalnog otpada je 2017. iznosila 1,090.648 tona dok je odložena količina biorazgradivog komunalnog otpada iznosila 801.238 tona. No u 2017. godini bilo je aktivno tek 9 kompostana koje su obradile 34.691 tona komunalnog biootpada, dok je anaerobnom digestijom obrađeno 3.653 tone komunalnog otpada u 6 bioplinskih postrojenja.

Zbog bržeg rješavanja obrade biootpada ZL predlaže hitnu obradu biootpada u postojećim bioplinskim postrojenjima. U RH u ovom trenutku operativno radi 40 bioplinskih postrojenja ukupne snage 44,73 MW od kojih 16 bioplinskih postrojenja posjeduje Dozvolu za gospodarenje biorazgradivim otpadom, ukupnog kapaciteta 525.000 t/godišnje. Matić predlaže da se za barem još 24 postrojenja izdaju dozvole za gospodarenje otpadom te da Fond za zaštitu okoliša subvencionira prijevoz biootpada u bioplinare koje se nalaze uglavnom u sjevernoj i istočnom dijelu Hrvatske dok jedinice lokalne samouprave ne pripreme svoje projekte. (ZG-m)