“Postoje argumenti zašto je KB Dubrava odabrana za COVID bolnicu”

“Postoje argumenti zašto je KB Dubrava odabrana za COVID bolnicu”

»No, ne može se razmišljati da je to sada problem te bolnice, a da se ostalih to ne tiče. Ne može na jednom kraju grada biti „ratno stanje“, a na drugom „business as usual”«, kaže  predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. med. Krešimir Luetić

Razgovarala: Ivana Vranješ

Klinička bolnica Dubrava posljednjih je dana bila u središtu interesa hrvatske javnosti. Zdravstveni djelatnici bolnice prosvjedima su izrazili nezadovoljstvo uvjetima i organizacijom rada. Utvrđeni propusti doveli su do smjene Upravnog vijeća bolnice, a ovaj tjedan razriješen je i njezin dosadašnji ravnatelj dr. sc. Srećko Marušić. O aktualnom stanju u KB-u Dubrava, odluci da postane bolnica isključivo za COVID pozitivne bolesnike i aktiviranju Arene Zagreb za prijam takvih bolesnika u intervjuu za ZG-magazin govorio je predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) dr. med. Krešimir Luetić.

Početkom tjedna djelatnici KB-a Dubrava još jednim su prosvjedom ukazali na zabrinjavajuće stanje. Kako komentirate aktualno stanje u toj bolnici?

Problemi u KB-u Dubrava dijelom su rezultat upravljanja u dužem proteklom razdoblju, dijelom samog procesa preobrazbe bolnice u najveći centar za liječenje COVID-19 bolesnika u državi s brzim priljevom iznimno velikog broja pacijenata. Je li se i što moglo bolje planirati, pripremiti i ne manje važno komunicirati sa zaposlenicima – vjerojatno jest. To je sada prošlo svršeno vrijeme, pa se u ovoj fazi ne bi trebalo vraćati na to, nego usredotočiti na sadašnje stanje koje nose naredni tjedni i mjeseci.

Kakva bi trebala biti konkretna pomoć toj bolnici i njezinim zdravstvenim djelatnicima?

Nakon što je Ministarstvo zdravstva donijelo odluku da se KB Dubrava pretvara u COVID-19 bolnicu, držimo da KB Dubrava nikako ne smije ostati sama. Ne može se razmišljati da je to sada problem te bolnice, a da se ostalih to ne tiče. Ne može na jednom kraju grada biti „ratno stanje“, a na drugom „business as usual“. Borba s pandemijom je naša zajednička borba, ne samo deklaratorno, nego i stvarno. HLK je stoga predložio da se COVID kapaciteti u KB-u Dubrava raspodjele po zonama odgovornosti, a za svaku zonu bila bi odgovorna jedna od zagrebačkih bolnica.

Dakle, dio pacijenata u KB-u Dubrava bi zbrinjavali liječnički i sestrinski timovi iz drugih bolnica kao da se radi o njihovim dislociranim odjelima. Na taj bi se način odteretilo djelatnike KB-a Dubrava, jer bi liječnici i medicinske sestre iz svih ostalih bolnica radili zajedno s njima, preuzimajući skrb za značajan dio bolesnika. One djelatnike koji zbog pretvaranja KB-a Dubrava u COVID bolnicu ne bi imali toliko posla isključivo s COVID pozitivnim osobama, primjerice neurokirurge ili kardiokirurge treba privremeno premjestiti u dva velika zagrebačka KBC-a gdje mogu nastaviti raditi svoju užu struku do povratka u normalno stane te vraćanja u matičnu bolnicu.

Što očekujete od novog Upravnog vijeća bolnice?

Od članova Upravnog vijeća očekujem da u suradnji s upravom bolnice učine sve da KB Dubrava prevlada poteškoće i probleme s kojima se suočava te nastavi pružati vrhunsku zdravstvenu skrb pacijentima koji se tamo liječe. Predsjednik Upravnog vijeća je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, prof. dr. Silvio Bašić koji dolazi upravo iz KB-a Dubrava. Radi se o uglednom neurologu, predstojniku Klinike za neurologiju KB-a Dubrava tako da Upravnim vijećem predsjeda osoba koja je upućena u sve procese u samoj bolnici, koja poznaje većinu zaposlenika i sigurno može vrlo brzo fokusirati sve aktivnosti na poboljšanje funkcionalnosti i operativnosti. Smatram da je prof. Bašić također jamac dobre suradnje i koordiniranosti između KB-a Dubrava i Ministarstva zdravstva.

Kako gledate na odluku da KB Dubrava postane bolnica samo za COVID pozitivne bolesnike?

Odluku o strategiji hrvatske borbe s pandemijom donijelo je Ministarstvo zdravstva, odnosno Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite. Epidemiolozi i mikrobiolozi stava su da je kod zaraznih bolesti bolje grupirati tj. kohortirati pacijente u jednoj ustanovi, nego ih primati u svim aktualnim bolnicama. Na taj se način smanjuje mogućnost širenja ove virusne infekcije na brojne ostale pacijente koji se liječe u tim bolnicama. Istovremeno, zbog liječenja COVID bolesnika na jednom mjestu dolazi do ujednačavanja prakse liječenja te je za očekivati i postizanje boljih ishoda. Nadalje, KB Dubrava je najmlađa zagrebačka bolnica, a kao moderna građevina ujedno je i najotpornija na potres. Odluka da KB Dubrava postane COVID bolnica zasigurno je temeljena na navedenim argumentima.

Epidemiološka situacija se dolaskom jeseni u Hrvatskoj pogoršala. Kada možemo očekivati vrhunac COVID-19 pandemije kod nas?

Zasigurno će se nastaviti pojavljivati veliki broj novozaraženih, a samim time i novooboljelih. Očito je da sadašnje mjere nisu dale odgovarajući rezultat. Svakodnevno možemo svjedočiti da se dio građana ne pridržava propisanih epidemioloških mjera. Teško je prognozirati kada će nastupiti vrhunac pandemije, no sada se može s visokom vjerojatnošću reći da ćemo krajem studenoga imati više od 2500 COVID bolesnika u bolnicama i 300-tinjak na respiratorima. Hoće li se galopirajuća pandemija nastaviti kroz dulji rok odlučuju sami građani pridržavanjem mjera, ali i hrvatska Vlada eventualnim uvođenjem ili neuvođenjem strožih mjera.

Je li blizu aktivacija Arene Zagreb za prijam COVID bolesnika?

Ministar Beroš je najavio da se uskoro može očekivati prijam bolesnika u Arenu. Do prije tjedan-dva nadao sam se da doista do aktivacije Arene i sličnih stacionara neće trebati doći, no razvoj epidemije je neumoljiv. Ova kriza je doista najveća kriza od Domovinskog rata, poglavito u zdravstvenom sustavu. Nikada od tada nismo bili prisiljeni u zdravstvu prenamijeniti objekte koji nisu zdravstvene namjene u mjesta za liječenje ljudi. No , kako god pripremili neki objekt u tu svrhu treba reći da to nisu bolnice i ne mogu se kao takve shvatiti. Naravno, osim samih objekata najvažniji resurs su ljudi, zdravstveni djelatnici koji trebaju pružati skrb oboljelima. Bolesnika je sve više, a zbog zaraze ili samoizolacije zdravih liječnika i medicinskih sestara sve manje.

HLK je predložio da se u pozivni centar uključi zdravstveno osoblje s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Što bi bio njihov posao i ima li već zainteresiranih?

Sustav testiranja, traganja za kontaktima i njihova izolacija ključan su alat u borbi s pandemijom. Zadnjih tjedana svjedočimo velikim brojevima novozaraženih, ali su još dva parametra jako važna. Postotak pozitivnih među testiranim i postotak novozaraženih koji dolazi iz samoizolacije. Nažalost, zadnjih dana i tjedana postotak pozitivnih među testiranima u Hrvatskoj je oko 25 % što je pet puta više od 5 %, postotka koji se smatra gornjom granicom koja označava dobar nadzor nad epidemijom. U Zagrebu je to zadnjih dana nažalost gotovo svaki drugi testirani. Što se tiče postotka novozaraženih koji dolaze iz samoizolacije, to je u zadnje vrijeme ispod četvrtine ukupnog broja dnevno testiranih. To znači da nam velika većina pozitivnih nije prije toga bila izolirana, nego su se slobodno kretali i širili zarazu niti ne sumnjajući da su možda bili u kontaktu sa zaraženom osobom.

Možemo zaključiti da nam je sustav traganja za kontaktima bitno narušen i ne ispunjava više svoju funkciju. Zato smo predložili da se uspostave pozivni centri pri zavodima za javno zdravstvo u čiji rad se može uključiti zdravstveno osoblje-neliječnike, kojih ima preko 1000 na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a prema potrebi i nezdravstveno osoblje. Ključno je dakle uspostaviti ponovno funkcionalan „contact tracing“ sustav kako bi bliski kontakti zaraženih što prije saznali da trebaju ići u samoizolaciju. Na taj ćemo način usporiti širenje virusa.

(Naslovna fotografija: Facebook / Krešimir Luetić)

Komentari su zatvoreni