Poplave i o njima

(Poplava u Slobodnici kod Slavonskog Broda 2010. godine / Foto:  Frka, CC BY 3.0, via Wikimedia Commons)

Jadranska obala nema nigdje valjda cjeloviti i učinkoviti sustav obrane od poplava niti jednog grada, a kamoli manjeg mjesta. Postoje određeni planovi koje, kako se čini, ne razumiju niti njihovi stvaraoci, a izvođenje tih planova je još „uvijek još u tijeku“

Branko Holzer

Osim na kontinentu i na jadranskoj obali su sve redovitije ili redovite navale bujica, nizbrdo svakako. Voda teče ulicama kao kanalima, ograđenih betonskim coklima – temeljima za ograde. Sobe za iznajmljivanje, apartman, hoteli… Mnogo toga je izbetonirano, asfaltirano ili popločeno kamenom, pa voda ne prodire u tlo kao prije Ttek samo oko 5-6 % u odnosu na  nekad. A bujice se ne stvaraju od magle, nego od velikih količina voda koje nemaju kuda.

Nekad je bilo veoma malo asfalta i betona na tlu ili ogradama ili čak u temeljima kuća. To je bio kamen, samo na glavnim područjima nekog grada. A tlo uz morsku obalu, naselja i gradove je bilo prirodno, propusno s malo zemlje blata ili gline. Dakle, veoma propusno za vodu. I voda je prodirala u tlo, tekla pod zemljom „kud je mogla“, a dio je punio brojne podzemne retencije – škrape, špilje, usjeke i pukotine tako bujice nisu imale veliku snagu u sebi jer su bile veoma umanjene.

I ono što „slijepci“ danas ne vide, zbog puno većih površina na koje se voda „iz neba“ sliva, jer nije bilo ograda itd. laganije je tekla i laganije nestajala kroz svoje tečenje prema dolje – niže. Ti isti slijepci ne vide brojne ograde, betonaže svega i svačega, asfalte itd., koji stvaraju danas stvarne bujice za koje mještani, pa i oni najstariji nikada nisu vidjeli! Da, to je točno jer toga davno prije nije bilo, a razlozi su vidljivi i ovdje. Stoga treba uključiti znanje, pamet i sustave koje imamo da bi se krenulo naprijed, a ne nazad kako stalno činimo.

Broje se furešti i zarade, ali o poplavama nitko ne razmišlja

Nitko razuman nije slijep na sve veće i češće ljetne i sve druge padaline – kišurine nakon kojih nastaje preplavljivanje riva, kuća i lokala, cesta i hotela itd. Uz more se to ne naziva poplava kao na kontinentu. Njih kao da je netko „polio“, pa su poliveni, kako kažu! Ali sve se ponavlja kao nekim redom, ali se periodi između velikih kiša i poplava ne koristi za analiziranje događaja-poplava i poveže u neku barem pripremu obrane za slijedeću kišurinu i stvara znanje za sveobuhvatnu obranu od poplava.

Jadranska obala nema nigdje valjda cjeloviti i učinkoviti sustav obrane od poplava niti jednog grada, a kamoli manjeg mjesta. Postoje određeni planovi koje, kako se čini, ne razumiju niti njihovi stvaraoci, a izvođenje tih planova je još „uvijek još u tijeku“. Poznata je svima ta već floskula i danas. Barem 30 godina u RH, za bivše države sve to nije bilo tako izraženo, ali je bilo više sličnih ili istih situacija.

Mnogima je normalno da se uz more živi ležerno, broje se furešti i zarade usput, ali se o kišama i poplavama ne razmišlja. Uz morsku obalu moguće i nije poplava glavni problem nego kuda odvesti otpade iz „crne jame“? To su razne septičke, i sve druge „jame“ za sve moguće otpadne tekuće polutekuće i druge otpade. U njih se sakuplja otpad iz velikog broja, ponegdje i svih građevina u mjestima i gradovima. U sezoni se naročito tamo živi „u svojem filmu“, kao što hoće vjerovati i učiti nas gledatelje gđa. Čeljuska na HTV-u. Zaključuje se bez razmišljanja (kao i uvijek) da će kiše biti nešto manje sljedeće godine, ali one trebaju da isperu crne jame.

Solidarnost u (ne)djelima

Inače, osim u malom dijelu uređenih odlagališta ti otpadi završavaju i danas u velikom broju i količinama u raznim jamama udaljenih mjesta i nepristupačnim predjelima, skrivenima od pogleda. Među ljudima uz more vlada nevjerojatna, ali objašnjiva solidarnost u tim rabotama, kao i nekim drugim stvarima. Nitko nikoga ne želi odati da radi nezakonitu i lošu stvar. Možda je nešto blaga usporedba s onima koji taje porezne neplatiše, neplatiše turističkih naknada itd. Solidarni su i u dojavama kad idu razne inspekcije itd. (Malo pepela po glavi autora. Znam da ovakvo govorenje nije dobro, ali samo za mene. Oprostite mi građani uz more, ni ja ne znam niti jednog od vas koji čini takva djela-nedjela.)

Ipak, puno je pokazatelja da se samo mijenjaju lokacije i imena gradova te redoslijed kojim dolazi do kišurina i poplava. Takvo stanje promjena s padalinama sa sve više vode traje već 30 do 40 godina, htjeli mi to vidjeti ili ne. Možda je u pitanju samo očekivanje pomoći od drugih, a neki to dobivaju redovito iako ne zaslužuju! Za upitati je barem jedno pitanje. Zar vlasnik svakog dvorišta i vrtova ne razumije, da ako ga zabetonira, ogradi betonskim zidom neće doći do nakupljanja vode u tom dvorištu-kadi te će ona grunuti na najnižem mjestu i stvoriti bujicu niz brdo? A takvo dvorište je jedno od desetina tisuća dana uz Jadran!

Postoje i nevjernici, nemarni neodgovorni i neznalice kao i političari, a nama ugroženima od poplava i poplavljivanima, čini se, još uvijek nije jasno kako takvi odlučuju o najvažnijim pitanjima obrana od poplava. I – najvažnije – o planovima, o pripremi za obranu od poplava!

Obmanjivanja odgovornih

Nevjerojatno je pitanje i činjenica da je sve više ljudi u ovoj zemlji koji ne razumiju, da su baš za vrijeme „primorskih“ plova – ljetnih bujica naša slavonska polja „žedna“ i sve žednija. A koliko smo puta čuli da smo jedna od najbogatijih država vodom i to navodno čistom vodom!? Kad nam vode treba najviše na nekom mjestu, nje nema i nastaje šteta, kad urod na poljima bude spržen prije žetve! A kad je ima previše ona pravi štete i tragedije.

Bezbrojna obmanjivanja onih odgovornih i dirigenata medijima tome su otac i majka, jer ne daju građanima prave i cjelovite istinite informacije. Predlažem svima da pogledaju i poslušaju i današnja izvještavanja o poplavama sela na Kupi krajem siječnja 2023.g. u Sisačkoj županiji. Jesu li razumjeli barem glavne događaje i glavna mjesta događanja ovakve tragedije 2023.?

Obrana od poplava – što je to

Obrana od poplava veoma je složen i zahtjevan proces više postupaka i struka a vrlo je skup. Ali, najskuplje je biti izložen poplavama i pretrpjeti velike štete, sanirati sve i opet nakon toga utrošiti velika sredstva za sljedeću moguću obranu. Za ovu prigodu bez objašnjenja što sve ulazi u planiranje pripreme i izvođenje i izgradnju plana obrane od poplava za navesti je sljedeće, a poslije toga se ponešto zapitati.

Poplava središnje Hrvatske iz 1972. g. prelila gornju i donju Posavinu, dio Pokuplja, Pounja itd., ali je Zagreb bio uglavnom pošteđen. Poplava je nazvana katastrofalnom! Iz te poplave su izvučeni veliki zaključci za stručnjake, a naročito za tadašnje političare.

Tada je u s. Letovanić u današnje vikend naselju Lužice utvrđena i zapisana u dokumente za građevinske dozvole da je vodostaj kupe bio tada tzv. maks. povijesni vodostaj do tada od 30 cm. I dalje, da je od tada do 2022. u prosincu isto selo i vikend naselje poplavljeno 5-6 puta s maks. vodostajem od preko 130 cm !? Više puta, da se razumije. I da je današnjih dana siječnja 2023. g. ponovo došlo do poplava s vodostajima preko 120 i 130 cm.

Papirologija

Javno poduzeće Hrvatske vode dužno je osiguravati od poplave urbanizirano i svako drugo područje koje je u planu za moguću uporabu. No ono odbacuje svaku odgovornost za poplave i tegobe ekonomije gospodarstva i građana, i danas. Odgovornosti za „činjenje i ne činjenje“, kako kažu zakoni, nije precizna pa nitko do sada još nije odgovarao za neku poplavu. A štete od poplava su veoma velike dugo traje oporavak i skupo je za građane, ekonomiju i gospodarstvo svake države! To znaju u Vladi RH, Hrvatskim vodama i nadležnim ministarstvima.

Međutim, situacija s ministarstvima je složenija jer se više puta mijenjala nadležnost za Hrvatskih voda kroz više ministarstava. Bilo je trenutaka kad je za Hrvatske vode bilo nadležno ministarstvo graditeljstva, pa ono za poljoprivredu, pa za zaštitu okoliša i još neko, koje je zaboravljeno. Takvim se načinom i odgovornost gubila a neodgovornost rasla! Ova priča ne završava sada, a Hrvatske vode rade i dalje po svome, čini nam se i samo za sebe!

Digresije radi, postavimo retoričko pitanje. Znate li koliko treba rješenja, potvrda, suglasnosti i dozvola za izgradnju štale za 10 krava u s. Puska, u Parku prirode Lonjsko polje uz r. Savu? Između 15 i 20 kom-papira. Osim toga, sve to izdaju 3 (slovima tri) ministarstva sa svojim tzv. službama!