Položeni vijenci u spomen na antifašiste pogubljene u Dotrščini

Položeni vijenci u spomen na antifašiste pogubljene u Dotrščini

Riječ je o mjestu najvećeg masovnog zločina u modernoj povijesti Zagreba, na kojem je tijekom fašističke okupacije od 1941. do 1945. godine, ubijeno više tisuća ljudi

U povodu blagdana Svih Svetih, izaslanstvo Grada Zagreba, predvođeno pročelnikom Gradskog ureda za financije Slavkom Kojićem, u petak je položilo vijence i zapalilo svijeće kod spomen obilježja Put mučeništva u sjećanje na pogubljene članove antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu u Spomen parku Dotrščina nedaleko od Maksimisr.

Riječ je o mjestu najvećeg masovnog zločina u modernoj povijesti Zagreba, na kojem je tijekom fašističke okupacije od 1941. do 1945. godine, ubijeno više tisuća ljudi. Žrtve su većinom bili Židovi, Srbi, Romi te hrvatski antifašisti iz Zagreba i okolice.

Prema istraživanjima iz 1985. godine, na koje se poziva Wikipedija, procijenjeno je da je ovdje pogubljeno oko 7000 antifašista, među kojima oko 2000 članova KPJ i SKOJ-a. Od poznatijih komunista ovdje je 17. srpnja 1941. strijeljan Ivan Krndelj (član KPJ od 1919. godine i član Pokrajinskog komiteta za Hrvatsku i Slavoniju). Ostali poznatiji intelektualci, koji su ovdje ubijeni su: dr. Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Simo Crnogorac i August Cesarec.

Spomenik autora Branka Ružića

Spomenik autora Branka Ružića

Virtualni muzej Dotrščina objavio je poimenični popis žrtava, za koji navode kako je utvrđen znanstvenim istraživanjima koja nisu završena, pa broj nije konačan. Dokumentacija je preuzeta iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Postoje indicije da je strijeljanja na lokaciji Dotrščine bilo i u poraću.

Spomen-park Dotrščina uređen je 1960-ih po krajobraznom rješenju arhitekta Josipa Seissela i suradnika i najveći je zagrebački gradski park. Područje Spomen-parka Dotrščina proglašeno je spomenikom kulture RH. U okviru parka nalazi se pet monumentalnih spomenika, radovi istaknutih hrvatskih likovnih umjetnika: Vojina Bakića (dva rada), Branka Ružića, Stevana Luketića i Koste Angelija Radovanija. (zg-magazin)