“Položaj liječnika u Hrvatskoj je degradirajući”

“Položaj liječnika u Hrvatskoj je degradirajući”

Predizborni i svaka novoizabrana zdravstvena vlast, puni su obećanja o reformi zdravstva. No dok se s riječi ne prijeđe na djela i ne provedu nužne reforme, zdravstvenim sustavom neće biti zadovoljni ni pacijenti niti zdravstveni radnici, govori predsjednik HLK Krešimir Luetić

Razgovarala: Ivana Vranješ

Liječnici su tijekom povijesti i u najtežim situacijama bili na prvim linijama obrane za zdravlje i život svakog čovjeka. Iako za svoj požrtvovni rad zaslužuju podršku i priznanje danas se često suočavaju sa zabrinjavajućim stanjem u zdravstvu. Uoči Hrvatskog dana liječnika, 26. veljače u intervjuu za ZG-magazin predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. sc. Krešimir Luetić govorio je o položaju liječnika u hrvatskom društvu i izazovima s kojima se susreću u radu, pogotovo u vrijeme COVID-19 pandemije.

Što se obilježava Hrvatskim danom liječnika?

Hrvatskim danom liječnika obilježavamo sjećanje na dan kada je osnovan Hrvatski liječnički zbor, 26. veljače 1874. godine. Tog je dana skupina od 21 liječnika utemeljila liječničko društvo kao osmu liječničku udrugu u Europi kako bi unaprijedili medicinsku struku. Obilježavanje Hrvatskog dana liječnika prilika je da se prisjetimo svih postignuća koje su naši liječnici kroz povijest, svojim znanjem i stručnošću, kao što i mi danas činimo, utkali u zaštitu zdravlja nacije.

Unatoč tome što se u našem radu često susrećemo s poteškoćama, preopterećenom satnicom, neodgovarajućim primanjima, nerazumijevanjem, pa čak i fizičkim napadima, Hipokratova zakletva koju smo dali vodilja je u našem radu. Predanost, profesionalizam, stručnost, entuzijazam i humanost liječnika nikad nisu bili vidljiviji nego u ovim teškim vremenima u kojima živimo od kad je Hrvatsku, kao i cijeli svijet, zahvatila epidemija novog koronavirusa.

Koliko je doktora medicine u sustavu zdravstva?

U hrvatskom zdravstvu trenutno radi 15.536 liječnika, od čega u javnom zdravstvu njih 14.331. Prosječna dob liječnika je 46 godina, a udio liječnica iznosi 63 posto. U Hrvatskoj, ako kao pokazatelj uzmemo broj odrađenih prekovremenih sati, nedostaje oko dvije tisuće liječnika. Posebno smo zabrinuti jer će hrvatski javnozdravstveni sustav do lipnja 2025. godine umirovljenjem ili iseljavanjem izgubiti gotovo 2700 liječnika. Od toga u mirovinu do lipnja 2025. odlazi oko 2300 liječnika danas zaposlenih u zdravstvu.

Kakva je situacija u pojedinim sredinama s brojem liječnika?

Liječnička komora već dugo upozorava na kroničan manjak liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) koja je kadrovski najugroženija. Posebno je teška situacija s pedijatrima i ginekolozima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojih značajno nedostaje. Poseban problem primarnog zdravstva su velike oscilacije u broju pacijenata po jednom liječniku između različitih županija. Problem jednake dostupnosti zdravstvene zaštite na cijelom području Republike hrvatske jedan je od ključnih problema hrvatskog zdravstva.

Naš građanin koji živi na otoku i građanin koji živi u Zagrebu, Rijeci ili Splitu imaju bitno različitu dostupnost kvalitete zdravstvene skrbi. Hrvatska liječnička komora stoga još jednom poziva zdravstvenu administraciju da krene s učinkovitijim rješavanjem ovog problema te da donese i konkretne, stimulativne mjere koje će potaknuti postojeće liječnike na ostanak, ali i privući nove liječnike na dolazak u one sredine gdje je evidentan manjak liječničkog kadra.

Kakav je danas ekonomski i socijalni položaj liječnika u Hrvatskoj?

Položaj liječnika u Hrvatskoj je u prvom redu degradirajući. Hrvatska liječnička komora već godinama upozorava da nositelji i najodgovorniji dionici zdravstvenog sustava – liječnici uopće nemaju mogućnost izravno i samostalno pregovarati s hrvatskom Vladom o svojim radnim pravima i radnim uvjetima. Stoga bi prvi i najvažniji korak u poboljšanju sadašnjeg položaja i društvenog statusa liječnika bio donošenje posebnog Zakona o plaćama liječnika ili strukovnog kolektivnog ugovora.

Koliko se pažnje posvećuje njihovom kontinuiranom obrazovanju i razvoju novih vještina u radu s modernim tehnologijama?

Liječnici se kroz cijeli radni vijek stručno usavršavaju, stječu i unaprjeđuju svoja medicinska znanja i vještine. Kako bi i u ovome važnome segmentu pružila podršku svojim članovima Hrvatska liječnika komora određeni dio svojih sredstava redovito ulaže u programe trajne medicinske izobrazbe. Tako su posredstvom Komore liječnicima za stručno usavršavanje dostupne stipendije za inozemna stručna usavršavanja, besplatni webinari, kao i besplatni pristup elektroničkim edukacijskim platformama (HeMED i Duodecim). Ove godine krećemo u realizaciju EU projekta za stručno usavršavanje liječnika opće/obiteljske medicine kao i s najnovijim projektom eAkademija Hrvatske liječničke komore.

S kojim se problemima i izazovima liječnici susreću u svom radu?

Kada govorimo o liječnicima iz primarne zdravstvene zaštite oni odlaze u mirovinu, u inozemstvo ili u druge dijelove sustava. Mladi liječnici pak ne dolaze u primarnu zdravstvenu zaštitu jer nemaju osigurane specijalizacije niti mogućnost napredovanja, a prihod im je najniži među liječnicima. Stvorena je atmosfera u kojoj ih se ne cijeni jer nisu primjereno plaćeni, niti imaju osiguranu edukaciju. Istovremeno se od njih očekuje da obavljaju sve veći opseg administrativnih poslova, da dežuraju vikendom i blagdanom i da pokrivaju kadrovske nedostatke u hitnoj medicinskoj pomoći. Liječnici općenito nisu adekvatno plaćeni. Imaju ogroman broj prekovremenih sati, često bez stvarnih mogućnosti za napredovanje.

Značajan problem je nereprezentativnost liječnika, tj. uporno ignoriranje zahtjeva liječnika za samostalnim pregovaranjem o radnim pravima. Kad se pregovara o liječničkim plaćama i drugim pravima, liječnika za tim stolom nema. Sve dosadašnje hrvatske vlade odbijale su promijeniti zakon kojim bi se liječnicima omogućilo izravno pregovaranje s poslodavcem, tj. državom o njihovim materijalnim pravima, što je u Europskoj uniji standard.

Tu je i neodgovarajuće plaćanje već odrađenog rada, odnosno nepravilan obračun prekovremenih sati. Usprkos odluci Vrhovnog suda još uvijek imamo situacije u kojima se uprave bolnica žale na izgubljene prvostupanjske presude u tim predmetima premda time samo proizvode dodatne, nepotrebne troškove za zdravstvo. Hrvatsko zdravstvo, unatoč evidentnom kadrovskom financijskom i organizacijskom deficitu, počiva prije svega ma stručnosti, humanosti, entuzijazmu, ali i ogromnoj požrtvovnosti liječnika.

Kako ocjenjujete njihovu angažiranost u vrijeme pandemije?

Unatoč svim navedenim nedostacima s kojima se susreću hrvatski liječnici su iznimno predani i posvećeni svom pozivu, što su uostalom i pokazali boreći se na prvoj crti s pandemijom. U teškim vremenima u kojima živimo hrvatski liječnici pokazali su najvišu razinu stručnosti, predanosti i čovjekoljublja. U ovoj krizi uzrokovanoj COVID-19 epidemijom pokazali su da su spremni riskirati vlastito zdravlje za dobrobit pacijenta. Hrvatsko liječništvo pokazalo je da zna što mu je činiti u obrani zdravlja nacije.

Liječnici su se spremno suočili s velikim brojem pacijenata, ogromnim radnim opterećenjem, dugim radnim satima, otežanim uvjetima rada i teškim odlukama o postupcima liječenja.

Suočili su se s popunjenim odjelima, intenzivnim jedinicama, premorenošću, iscrpljenošću i iznimnim stresom. Hrvatski liječnici u proteklih godinu dana pokazali su da sve to mogu izdržati. To nam je još jednom pokazalo da su liječnici najvažniji bedem obrane koji Hrvatska ima protiv ove epidemije, sve dok veći dio populacije ne bude procijepljen.

Prva osoba koja se u Hrvatskoj cijepila protiv bolesti COVID-19 je umirovljena farmaceutska tehničarka Branka Aničić, štićenica Doma za starije osobe Trešnjevka

Nažalost, čitamo u medijima da postoje i nepravilnosti u radu liječnika što ozbiljno šteti ugledu liječnika i profesiji. Kako to spriječiti?

Hrvatska liječnička komora se uvijek zalaže za najviše stručne, etičke i moralne standarde u obnašanju liječničke profesije. Nadležna tijela HLK koja su u svom radu samostalna i neovisna mogu postupati u slučaju sumnji o eventualnim nepravilnostima u radu liječnika, a o takvim događajima potrebno je nepristrano i objektivno izvještavati.

Na koji sve način HKL pruža podršku liječnicima?

Hrvatska liječnička komora, kao krovna strukovna i strateška organizacija štiti prava i zastupa interese liječnika, unaprjeđuje liječničku djelatnost te se brine o ugledu liječnika i liječničkog zvanja. Komora svojim članovima pruža besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Provodi različite programe edukacije liječnika, omogućuje besplatan pristup edukacijskim platformama HeMED i Duodecim te godišnje izdvaja dva milijuna kuna u obliku stipendije za inozemna stručna usavršavanja.

Uz to, Komora svojim članovima pruža i druge vrste pomoći i pogodnosti, kao što su novčane pomoći za članove Komore i članove njihove obitelji, jednokratnu novčanu pomoć za rođenje djeteta te najpovoljnije kamatne stope za ugovaranje stambenih i nenamjenskih kredita. Također, nakon nedavnih potresa Komora je za svoje članove čiji su domovi oštećeni u potresu osigurala financijsku pomoć.

Što bi država treba učiniti da bi se poboljšao položaj liječnika, ali i da bi pacijenti bili zadovoljni jednakom kvalitetom zdravstvene skrbi u svim sredinama?

Hrvatski zdravstveni sustav već desetljećima vapi za reformom i to u svim svojim segmentima: kadrovskim, organizacijskim, infrastrukturnim i financijskim. Predizborni politički programi, kao i svaka novoizabrana zdravstvena vlast, puni su obećanja o reformi zdravstva.

Nažalost, dok se s riječi ne prijeđe na djela, dok se ne provedu nužne reforme, zdravstvenim sustavom neće biti zadovoljni ni pacijenti niti zdravstveni radnici. Neovisno o tome, odgovorno tvrdim kako hrvatski liječnici u stručnom smislu ne zaostaju za liječnicima iz EU zemalja koji su po svim navedenim stavkama organiziranije, uređenije i naprednije. Od četiri nabrojana segmenta sustava mislim da se najviše može poraditi na onom koji i najmanje košta – organizacijskom.

Komentiraj

*