Polja lavande podno Medvednice

Polja lavande podno Medvednice

Donja Bistra zahvaljujući uzgajivačima eko lavande obitelji Špoljar, postaje turistički prepoznatljiva i po toj ljekovitoj biljci. Na poljima broje nekoliko tisuća sadnica plave, ljubičaste, roza i bijele lavande

Kada iz Zagreba krenete prema Donjoj Bistri i od centra se tog mjestašca po glavnoj cesti zaputite prema Jakovlju, proći ćete pored imanja i obrta za poljoprivredu i proizvodnju eteričnih ulja »Agrovit«, Višnje i Miroslava Špoljara. Ništa neobično, reći će putnik namjernik i bit će u zabludi, jer ta je obitelj podno Medvednice, nedaleko skijaških staza Snježne kraljice donijela dašak Mediterana. Prije dva desetljeća zaživjela su na njihovoj bistranskoj zemlji polja lavande i lavandina.

»Sve je počelo darovanom sadnicom iz Istre koja je kod nas prezimila, a kasnije smo je uspjeli i razmnožiti«, priča nam Višnja Špoljar napominjući kako je sve ostalo povijest. Uspješna, rekli bismo, jer radišna je obitelj certificiranih ekoloških proizvođača lavande poznata ne samo u tom kraju već i dalje, na moru gdje se polja lavande češće plave. Tamo je, doznajemo, nerijetko riječ o lavandinu hibridu lavande koji u sebi sadrži dosta kamfora pa je specifičnijeg i karakterističnog mirisa. Prijegorni su Višnja i Miroslav svojih nekoliko tisuća sadnica lavande ljubičaste, plave, roza i bijele boje s početka ovih vrućih srpanjskih dana i pobrali. Rame uz rame s kćeri Ivanom i sinom Ivanom, rodbinom, prijateljima i drugim pomagačima ubirali su se mirisni cvjetovi s bistranskih polja.

Veći dio uroda za preradu a manji za »suhi cvijet«

lavanda_djecaU radu s mirisnim ljekovitim biljem najviše su uživali unuci Špoljarovih koji već odmalena, ponajviše s djedom i bakom mogu uživati u prirodi, svakodnevno spoznavajući biljni i životinjski svijet. Uzgoj i svoje gotovo životno predanje lavandi ta je obitelj nazvala »ljubičastom bajkom« jer ona to i jest. Svoju lavandu, kažu, prate od sadnje, cvatnje, branja, ali i destiliranja u mini destileriji koja je zaživjela na imanju. Proizvode hidrolate lavande, hidratantne kreme za lice, biljne meleme i pudere, eterična ulja, mirisne soli, balzame za usne, a za umjetnički oslikane i izrađene mirisne vrećice ali i jastuke s tom ljekovitom biljkom zadužena je Ivana Špoljar akademska slikarica.

Veći dio ovogodišnjeg pobranog uroda ići će u preradu a manji u tzv. suhi cvijet. Supružnici uzgajaju različite vrste kultivara i sadnica lavande: Lavandula angustifolia koja je slatkastog mirisa i sivozelenih listova (poznata je i kao Elegance Ice ), Lavanda angustifolia »Munstead« koja se koristi u kulinarstvu, Lavandula x intermedia »Grosso« , tamno plave odnosno ljubičaste boje (pogodna za izradu potpurija i buketa) do lavande »Rosea« i dr. Objašnjavajući nam proizvodnju eteričnih ulja i drugih proizvoda od lavande Višnja Špoljar kaže: »…da bi se dobilo kvalitetno eterično ulje biljka se, nakon branja mora preraditi u roku od dvanaest sati«. Dodaje kako je lavanda prilagodljiva biljka (uspijeva na lužnatom i pjeskovitim tlu s blagim nagibom prema jugu), »ne voli« podzemne vode ni kemijsko tretiranje, a najveći joj je neprijatelj korov kojeg Špoljarovi beru ručno.

Za 1,6 litara ulja potrebno 100 kg lavande

Kako bi u biljci bilo dovoljno eteričnih tvari, prije berbe se moraju zaredati barem tri sunčana dana, a da bi se dobio 1,5 kilogram eteričnog ulja odnosno 1,6 litara tekućine potrebno je čak stotinu kilograma cvijeta. Eterično ulje lavande bilježi brojna ljekovita svojstva od pomoći kod regeneracije tkiva do saniranja opeklina. Djeluje umirujuće na nervni sustav, a smatra se i blažim lijekom protiv nesanice. Bez fizičkog rada, »znoja« i edukacije, nema uspjeha, ističu Špoljarovi koji su svoju kćer i sina svojedobno poslali u postojbinu lavande, Provansu u Francuskoj, kako bi u tamošnjoj tvornici i destileriji usvojili dodatno znanje o toj biljci.

lavanda_proizvodiA poznata je ona i omiljena bila i starim Grcima i Rimljanima koji su se osvježavali i krijepili u njenim kupkama. Najčešća je na Mediteranu, ali ima je i u Engleskoj i Francuskoj a broji više od tridesetak podvrsta i hibrida s različitim bojama cvjetova i mirisa. Tako među ostalim postoji francuska, španjolska, slatka ili pak vunasta lavanda odnosno engleska s mnogim (pod)vrstama. Poznat je i nizozemski lavandin kao i budrovka glasoviti križanac. Za razliku od lavande, lavandin ima veću količinu specifičnog mirisa kamfora dok glavnog sastojka linolina obje biljke sadrže oko četrdeset posto. Kako je lavanda jedna od vodećih biljaka u aromaterapiji Višnja Špoljar nam je među ostalim objasnila i kako nastaju njeni glasoviti hidrolati.

»To su cvjetne vodice koje nastaju kao produkt u proizvodnji eteričnih ulja. Tijekom destilacije vodena para se hladi zajedno s eteričnim uljem a zbog razlike u njihovim specifičnim težinama razdvaja se eterično ulje i hidrolat (cvjetna vodica)«, kaže Višnja. Dodaje da hidrolat lavande ima dosta ljekovitih svojstava za njegu kože odnosno dobar je kao tonik kod čišćenja lica, skidanja šminke, smiruje kožu poslije depilacije ili brijanja, kod pojave crvenila… Upotrebljava se i kao prirodni osvježivač prostora odnosno destilirana voda kod pegli na paru. Zbog antibakterijskog i antiseptičkog učinka olakšava tegobe kod osipa, svrbeža kože, akni, uboda insekata, posjekotina i drugog. Na imanju radišne obitelji u ograničenim količinama uzgaja se i drugo ukrasno bilje poput šimšira, božikovine, hibiskusa, žutike ali i ono začinsko te ljekovito od mente, matičnjaka, majčine dušice do nevena i drugih vrsta biljnog blaga.

Snježana Kratz