Pola stoljeća od prve svemirske šetnje
Sovjetski savez se u mnogočemu zabilježio kao prvi u povijesti. Prvi su poslali čovjeka u svemir, njihove su letjelice s ljudskom posadom po prvi put istovremeno bile izvan Zemlje, zatim su poslali i prvu životinju u svemir, misiju s tri čovjeka te prvu ženu
Foto: Roscosmos / NASA
“Mornar mora biti u stanju plivati u moru. Isto tako, astronaut mora biti u stanju plivati u svemiru.” Tim je riječima šef sovjetskog svemirskog programa, Sergej Koroljov pokrenuo prvu misiju svemirske šetnje 18. ožujka 1965. godine. Aleksej Leonov i Pavel Beljajev bili su dio povijesne misije Voskhod 2 u kojoj je Leonov postao prva osoba koja je zakoračila u svemir.
Pola stoljeća kasnije šetnja u svemiru je podjednako opasna i složena iako su astronauti iz mnogih zemalja bili izvan svojih letjelica, radi popravaka svemirskih postaja i satelita.
Prije pedeset godina stvari su izgledale jednostavnije, ali mnogo opasnije. Bilo je to vrijeme svemirske utrke između Sovjetskog saveza i SAD-a s ciljem slijetanja na Mjesec. Imali su iste težnje, ali različite pristupe.
Američki je svemirski program bio javni projekt na čelu s poznatim Wernherom Von Braunom, a misije su iz Cape Canaverala bile pomno isplanirane. S druge strane, Sovjeti su svoj program držali u tajnosti. Misije s ljudskom posadom bile su nepopularne, a Komunistička partija ih je vidjela samo kao važan propagandni alat.
Usprkos tome, Sovjetski savez se u mnogočemu zabilježio kao prvi u povijesti. Prvi su poslali čovjeka u svemir, njihove su letjelice s ljudskom posadom po prvi put istovremeno bile izvan Zemlje, zatim su poslali i prvu životinju u svemir, misiju s tri čovjeka te prvu ženu.
Prva svemirska šetnja se, po nalogu Kremlja, morala izvesti prije američkih astronauta u lipnju iste godine. Leonov, koji je tada imao samo 30 godina, i njegov pilot Beljajev poletjeli su u modificiranoj letjelici Vostok s Bajkonur kozmodroma.
Cilj misije bio je vrlo jednostavan – ulazak u svemirsku orbitu, obavljanje šetnje i povratak. Leonov je nosio modificirano Vostok Sokol-1 odijelo opremljeno s ruksakom za održavanje života s kisikom za disanje i hlađenje za 45 minuta.
Nakon što je izašao iz letjelice postao je prvi čovjek koji je vidio Zemlju iz svemira bez pomoći kamere ili iz kabine.
Najteži dio – povratak u svemirski brod
Nažalost, važan događaj je ugrožen teškoćama na koje Leonov ubrzo naišao. Unatoč činjenici da je njegov jedini zadatak bio omogućavanje stvaranja nekoliko fotografija, imao je poteškoća s kretanjem zbog odijela koje se brzo napuhalo, pa nije mogao dohvatiti okidač za kameru postavljenu na grudima.
Najveći je problem bio povratak u svemirski brod. Kretanje je postalo izrazito teško te mu je prijetio toplinski udar. Zbog toga je morao prekršiti proceduru, otvorio je ventil kako bi se tlak odijela smanjio, što je izrazito opasan potez . Uspio se vratiti u Voskhod, a njegova je prva svemirska šetnja trajala 12 minuta i 9 sekundi.
No to nije bio kraj s problemima. U kapsuli je zaliha kisika bila na alarmantnoj razini, a počela se nekontrolirano kretati radi prethodnog izbacivanja eksplozivnih vijaka s otvora koji nije bio dobro zatvoren. Povratak na Zemlju je bio odgođen, a letjelicom su morati ručno upravljati. Nisu imali sjedala za izbacivanje što je značilo da su je morali prizemljiti na tlo.
Voskhod 2 je uspio sletjeti u šumovitom području Sibira s dva metra snijega, odnosno stotinu kilometara istočno od svog ciljnog područja. Izgubili su kontakt s Moskvom u kojoj su vjerovali da su astronauti poginuli, dok zapadnonjemačka stanica nije registrirala njihove signale.
Prva svemirska šetnja pokazala je koliko je svemir nepoznato i složeno područje, a samo zbog pribranosti, hrabrosti i profesionalnosti sovjetskih astronauta misija je sretno završila. (I. C. / zg-magazin / gizmag.com)
