Predsjednik HGK Luka Burilović rekao je da je Ambienta izuzetno važna jer se dogovaraju poslovi, razmjenjuju informacije te prezentiraju proizvodi hrvatske industrije
Na Zagrebačkom velesajmu u srijedu je svečano otvorena Ambienta, 44. međunarodni salon namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije. U šest paviljona na 20.000 četvornih metara izložbenog prostora, predstavlja se više od 300 izlagača iz 23 zemlje.
Salon je svečano otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
»Hrvatska drvna industrija ima ogromnu perspektivu, izuzetno je bogata drvom, drvnom i drvno-prerađivačkom industrijom, to je grana koja čini oko 10 % ukupnog hrvatskog izvoza i 3 % uvoza. Drvna industrija ima ogromnu perspektivu za proizvodnju namještaja, dizajn i nove ideje, a želim da što manje našeg izvoza bude sama drvna sirovina«, izjavio je Plenković.
Strategija njegove Vlade je, kazao je Plenković, da se što više izvoze finalni proizvodi, a što manje sirovinu te da više cijenimo naše šume i drvo.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović rekao je da je Ambienta izuzetno važna jer se dogovaraju poslovi, razmjenjuju informacije te prezentiraju proizvodi hrvatske industrije.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na otvaranju rekao je da se radi o događanju od nacionalne važnosti te je pozvao građane da daju potporu ovoj važnoj gospodarskoj grani.
Salon će biti predstavljen kroz četiri tematske cjeline ambiDOM – sve vrste namještaja, parketi, vrata, prozori, dekori; ambiDESIGN – zona istaknutih dizajnerskih dostignuća domaće industrije namještaja; ambiPRO – materijali, oprema, strojeve te ambiENERGO.
Ambienta već drugu godinu zaredom predstavlja dizajnersku izlagačku cjelinu pod nazivom Design zone.
Prikazat će se raznolika paleta proizvoda, dostupna sada i na hrvatskom tržištu koja objedinjuje sve potrebe modernog čovjeka, a s ciljem stvaranja ugodnog prostora za život i rad, bez obzira radi li se o interijerima, eksterijerima ili pojedinim produktima koji korisnicima oplemenjuju prostor.
Treba istaknuti, kako se Ambienta se održava do nedjelje, 15. listopada, a otvorena je svaki dan od 10.00 do 22.00 sata. Cijena ulaznice je 30 kuna, a od 20 do 22 sata ulaz je slobodan. (zg-magazin)
Parolu izvozimo namještaj, a ne trupce pamtim dobrih 50 godina. Isto kao i nizinsku prugu Rijeka – Zagreb. Nešto kraće pamtim priču kanal Dunav – Sava, …. Na ovim prostorima čak niti obećanja nisu nešto novo …
Čini mi se da sam se sjetio najočiglednije rečenice a koja bi trebala glasiti “U PROCESU OBRADE PRERAĐIVALI SMO DRVO” a ne bi trebala glasiti “u procesu prerade obrađivali smo drvo”. Zrnca za uz kavu. :))
Kako je to interesantno i, pomalo, očekivano i sterilno da na temi o PROIZVODNJI (i to još za izvoz) Hrvati (posebno ovdje na ovom portalu) bježe odmah što dalje od proizvodnje (rada) i otvaraju , više-manje, besmislenu raspravu o jezičnoj formulaciji. Tko još danas voli delati (osim našeg Gradonačelnika), previše je njih (nas) koji JEDINO dobro ili kako tako “plivaju” u TEORETSKIM vodama, što dalje od temeljnih životnih problema. Naravno, ovo se odnosi na neke druge. 🙂
Koliko razumijem ove definicije obrada je transformacija, a prerada transmutacija. No što to znači? Najlakše ćemo razumjeti ako postavimo suprotnosti:
obrada književnog djela – prerada knjiženog djela
obrada metala – prerada metala
obrada košulje (peglanje) – prerada košulje (prekrajaanje)
Prema tome drvo se može i obraditi i preraditi. Očito u drvnoj industriji treba težiti i jednom i dugom.
OBRADA = 1. a. PROCES rada kojim se što obrađuje, obrađivanje (npr. zemlje) b. davanje oblika, usavršavanje, oblikovanje (pjesme, rukopisa, proizvoda, materijala za izrađivanje čega itd.)
2. učinak obrade, istraživanje, pripremanje [obrada tržišta; elektronska obrada podataka]
3. psih. nesvjesni postupak koji se sastoji od proširenja i uljepšavanja detalja, osobito onih koji se odnose na simbole ili sadržaj sna
PRERADA -1. izmjena ČEGA (drveta – op.) u procesu rada, davanje čemu konačnog oblika prerađivanjem [prerada ribe]
2. izmjena oblika [prerada književnog djela]; adaptacija
Sad, meni se čini da sam ipak ja u pravu jer se drvo PRERAĐUJE a sam postupak rada na drvetu se zove OBRADA. tako je barem prema ovim definicijama.
Treba razlikovati preradu od obrade. Preradbom se praoblikuje, npr. lijevanjem ili 3D tiskanjem. Drvo dolazi kao trupac ali to je već obrada. Treba ipak razlikovati te pojmove, ali mi učimo sve moguće djecu i odrasle. Ali ih se ne nauči razlikovati što je prerada a što je obrada.
Meni se čini da svi mi podliježemo osobnom osjećaju i doživljaju tih riječi, zavisno kako tko shvaća a na osnovu stečenih navika iz svoje prošlosti ili po osnovu svog obrazovanja unutar društvenih opredjeljenja …što nije za osudu. Ja sam isto tome sklon. Međutim ako uzmemo u obzir što te riječi znače po Hrvatskom jezičnom portalu a koji ipak ima neke veze sa trenutnim našim pravopisom, onda moramo razlikovati OBJEKT od PROCESA, bez obzira koliko to nekome ulazilo u uho. Proces = obrada a objekt = drvo (prerada). Iako bi neki htjeli da je nešto drugačije. Poznata mi je ta navada u Hrvata da tumače propise onako kako bi to oni htjeli. Tako i ovdje.
Drvo koje se izvozi u obliku trupaca itd. se ne prerađuje već obrađuje: rezanjem, savijanjem, spajanjem, povezivanjem (npr. lijepljenjem) i toplinskom obradom
Ahaaa, znači drvo treba preraditi a ne samo izvoziti sirovinu, …. vidiš to nismo znali. Sada nam odmah kreće na bolje kada nam je to Plenković otkrio. Još kada i Vlada “ima strategiju”, …. ma ne može “nam omanuti”. Ostalo je “mačji kašalj”, poduzetnici trebaju “samo” napraviti kako im je zacrtala Vlada i Plenković. Stvarno mi je “puna kapa” ovih ispraznih blebetanja i savjeta od onih koji nisu ni kune zaradili na tržištu u svom životu već su od početka bili na državnim jaslama. Što ćeš – “klinci pojma nemaju”.