Plenković: Obnova Zagreba i okolice treba biti utemeljena na stručnim podlogama

Plenković: Obnova Zagreba i okolice treba biti utemeljena na stručnim podlogama

„U 10 sekundi potresa oštećeno je 25.000 zgrada, procjena štete je 86 milijardi kuna. Obnova će biti dugotrajna i puna izazova”, ustvrdio je Plenković i dodao kako u organiziranom procesu Zagreb treba učiniti otpornijim na buduće seizmičke aktivnosti

Ivana Vranješ

Vlada je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održala prvu sjednicu Stručnog savjeta za obnovu kojem su nazočili predstavnici brojnih institucija i zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da se ovom sjednicom započinje jedna nova faza obnove čiji je cilj da se pomogne unesrećenim ljudima kojima je potres usred Covid-19 pandemije promijenio život.

Pojasnio je da je Savjet osnovan uz Fond za obnovu Zagreba kako bi se osigurala stručna podrška u provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko- zagorske županije.

„Želimo da obnova bude utemeljena na stručnim podlogama i smjernicama. Da uvažavamo kulturno-povijesne specifičnosti Zagreba, vodimo računa o urbanizmu i prometu, a posebno je važna briga o dugoročnoj sigurnosti građana”, istaknuo je Plenković. Spomenuo je niz aktivnosti koje je Vlada poduzela kako bi se pomoglo građanima čije su nekretnine stradale u potresu – od financijske pomoći u sanaciji krovišta, dimnjaka i zabatnih zidova, do financiranja najma stanova te pronalaska privremenog smještaja u suradnji s Gradom Zagrebom.

„U 10 sekundi potresa oštećeno je 25.000 zgrada, procjena štete je 86 milijardi kuna. Obnova Zagreba će biti dugotrajna i puna izazova”, ustvrdio je Plenković. Poručio je da je obnova Zagreba pothvat u kojem treba kreirati duh povjerenja, solidarnosti i zajedništva koji će temeljem organiziranog procesa u narednim godinama Zagreb učiniti otpornijim na buduće seizmičke aktivnosti.

Nakon dvosatnog sastanka ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat izrazio je zadovoljstvo što je sa strukom postignut konsenzus o prvom provedbenom aktu, programu mjera.

„Imamo kvalitetan dokument u kojem treba unijeti specifičnosti svake pojedine struke. U slijedećih pet dana svima ćemo dati priliku da se pismeno očituju na predmetni dokument”, kaže Horvat. Pojasnio je da se prvi program mjera odnosi na izradu kvalitetne projektne dokumentacije, izradu kvalitetne revizije te odabir institucije koja će napraviti tehničko-financijsku kontrolu. Raspisat će se natječaj temeljem kojeg će projektanti odrediti što konkretno treba napraviti na oštećenim zgradama i koliko će to koštati.

Horvat je pozvao i komore i institucije, fakultete kao što su građevinski i arhitektonski da se uključe u realizaciju dokumenta.