Planovi za urbanističko uređenje Bloka Badel

Planovi za urbanističko uređenje Bloka Badel

Prema prijedlogu urbanih pravila ukupna građevinska površina iznosi maksimalno 95.000 m², u što su uključene i podzemne etaže, pri čemu je maksimalna nadzemna površina približno 65.000 m², uključujući i površine prenamijenjenih prostora industrijske arhitekture

U dvorani bivšeg kina Mosor u Zvonimirovoj ulici, u prisustvu opunomoćene zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba Vesne Kusin sa suradnicima i pred brojnim sugrađanima, sinoć su predstavljena urbana pravila za izradu urbanističkog plana uređenja Bloka Badel. Kao korak u postupku izrade Plana, izlaganje je organizirao Grad Zagreb – Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Riječ je o Urbanističkom planu koji obuhvaća blok omeđen uilicama Vlaška – Šubićeva – Martićeva – Derenčinova.

Namjera je da se na prostoru uz glavnu gradsku ulicu osmisli izgradnja kojom se osigurava održivi razvoj i identitet grada širenjem poteza urbaniteta i sadržajne raznolikosti uz uvažavanje lokalnih osobitosti gradnje. Natječajnim programom za Blok Badel određeno je uže područje zahvata površine oko 2 ha na kojem se predviđa novi objekti javne, stambene, trgovačke i poslovne namjene.

Prema prijedlogu urbanih pravila ukupna građevinska (bruto) površina u zoni užeg područja zahvata iz iznosi maksimalno 90.000 – 95.000 m², u što su uključene i podzemne etaže, pri čemu je maksimalna nadzemna površina približno 65.000 m², uključujući i površine prenamijenjenih prostora industrijske arhitekture.

Predviđeno je da se na tom prostoru mogu planirati prostori prema namjenama u slijedećem omjeru: – za poslovnu namjenu oko 25 – 30 %;

– stanovanje oko 25 – 30 %;

– trgovine oko 20 – 25 %;

– hotel oko 7 %;

– ugostiteljstvo, javnu i društvenu namjenu i ostale prateće sadržaje oko 10 – 15 % ukupne građevinske površine.

Idejno rješenje za Blok Badel

Idejno rješenje za Blok Badel

U Gradskoj upravi žele postići da Blok Badel postane novi čimbenik identiteta tog dijela grada i središte odvijanja poslovnih, turističko – ugostiteljskih i kulturno – umjetničkih događanja te mjesto za kvalitetan život današnjih i budućih stanovnika.

Precizan iskaz površina predloženih namjena preispitat će se u postupku izrade plana i odrediti sukladno Generalnom urbanističkom planu grada Zagreba.

Ne bi li dokazali kako im je stalo do kulturnih događanja, u Gradu su predvidjeli da bi u u prostore za javnu i društvenu namjenu na koje, zajedno s ugostiteljskim prostorima, otpada 10 do 15 % smjestili mnogobrojne kulturne sadržaje. Tako bi se ondje, prema prijedlozima, mogli smjestiti: multimedijalna koncertna dvorana, multimedijalna dvorana za kulturna događanja, rezidencije za umjetnike, privremeni radni prostori za umjetnike, Centar hrvatskog stripa sa izložbenim prostorima, Hrvatski muzej stripa, Svjetski centar za animirani film Zagreb, Kuća hrvatske knjige, Kuća hrvatske književnosti, Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade (klupski prostori, kreativne radionice, dvorana za glazbeno-scenska događanja, Forum-dvorana, galerijski prostor, Interkulturni centar za imigrante i manjine, Dokumentacijski centar nezavisne kulture, Centar za boravak i rad gostujućih umjetnika, prostori za rad udruga, izložbeno – prodajni prostori i slično).

U postupku izrade plana ispitat će se mogućnosti i uvjeti prenamjene postojeće izgradnje pojedinačno vrijednih građevina zagrebačke industrijske arhitekture u prostore kulturne namjene i javnog korištenja na temelju predložen ih mjera zaštite nadležnog gradskog ureda.

Vodit će se računa i o »prozračnosti« lokaliteta i uređenju zelenih površina pa je tako najveća izgrađenost ulične građevne čestice ograničena na 60 %, a na uglovima 80 %, dok je najveća izgrađenost dvorišne građevne čestice ograničena na 30 %, osim za građevine javne i društvene namjene.

Temeljem Konzervatorske dokumentacije za detaljni plan uređenja‘ Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i kulture iz 2002. godine definirani su uvjeti i mjere zaštite povijesne graditeljske strukture tvornice Arko pa će se u sklopu bloka sačuvati pročelje zgrade tvornice Gorica, kao i njezina reklama. (B. J.)