Pirit i prapor na novim prigodnim markama Hrvatske pošte

Pirit i prapor na novim prigodnim markama Hrvatske pošte

Prigodne poštanske marke iz serije „Minerali i stijene“

Pirit kod Brušana u Lici i prapor kod Vukovara motivi su prigodnog poštanskog bloka „Minerali i stijene“

Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 20. listopada 2022. novi prigodni poštanski blok s dvije marke iz dugogodišnje serije „Minerali i stijene“. Ovaj put s motivima pirita i prapora.

Pirit u Hrvatskoj možemo naći, primjerice, u stijenama kod Brušana u Lici. Majljepše nalazište prapora se pak proteže duž obale Dunava sve do poznatoga neolitičkog nalazišta Vučedola kod Vukovara.

Autor prigodnog bloka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba, a nominalna vrijednost maraka iznosi 5,00 kuna po motivu. Blok je otisnut u nakladi od 30.000 primjeraka. Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst u povodu izlaska novoga prigodnog poštanskog bloka napisala je Biserka Radanović-Gužvica iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Ovdje prenosimo sažetak.

Stijene prema postanku dijelimo na magmatske, sedimentne i metamorfne. Stijene su zapravo agregati jedne vrste minerala ili više njih – tvorevina nastalih prirodnim fizičko-kemijskim procesima, određenoga kemijskog sastava i kristalne strukture te stabilnih pri određenim uvjetima temperature i tlaka.

Minerali se mogu pojaviti u obliku kristala – homogenoga pravilnoga geometrijskog tijela s određenim stupnjem simetrije koja je odraz njihove pravilne unutarnje građe – strukture. Danas je poznato više od 5000 minerala koji su prema kemijskom sastavu i strukturnim svojstvima razvrstani u 14 razreda. To su: amorodni elementi, sulfidi, sulfosoli, oksidi i hidroksidi, nitrati, borati, jodati, sulfati, fosfati, arsenati i vanadati, wolframati i molibdati, organski spojevi i velika skupina silikata.

Pirit – Brušani, Lika

Jedan od zanimljivih minerala svakako je i pirit – sulfidni mineral metalna sjaja i zlatnožute boje koji na prvi pogled sliči zlatu. Zbog toga su za pirit u narodu bili uvriježeni nazivi „lažno zlato“ i „budalino zlato“. Pirit je, međutim, tvrđi i manje podatan od zlata što objašnjava scene iz vesterna u kojima tragači za zlatom na američkom Divljem zapadu provjeravaju zagrizom radi li se o pravom zlatu.

Naziv pirit izveden je od grčke riječi pyrites što znači kresivac, a upućuje na njegovo svojstvo da kresanjem daje iskru.

Pirit je sulfid željeza, kubična modifikacija FeS2 koja ima identičan kemijski sastav kao i mineral markazit – rompska modifikacija FeS2 – ali se od njega razlikuje po unutrašnjoj građi.

Pirit je razmjerno čest mineral u Zemljinoj kori koji se pojavljuje u različitim geološkim formacijama i sastavni je dio različitih stijena. U magmatskim stijenama najčešće se pojavljuje u obliku dobro razvijenih kristala jer spada među one minerale koji se u magmi počinju prvi kristalizirati.

Prapor – praporna lutka, Vukovar

Prapor ili les je kopneni, sitnozrnati sediment blijedožute do žućkaste boje nastao taloženjem čestica nošenih vjetrom. Zbog toga ga nazivamo i eolskim sedimentom. Najvećim dijelom sastoji se od čestica kremena i glinenaca. Ponekad sadrži i znatnije količine kalcita.

U Hrvatskoj naslage prapora i praporu sličnih sedimenata pokrivaju 35 % površine kopnenog dijela. Najdeblje naslage nalaze se u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu. Otok Susak također je poznat po naslagama prapora koje prekrivaju gotovo čitav otok i dosežu debljinu i do 90 metara. Prapor je mekan, prašinast i porozan sediment propustan za vodu te je dobra podloga za nastanak plodnih tala pogodnih za uzgoj važnih poljoprivrednih kultura.

Prvo istraživanje prapora u Hrvatskoj proveo je prije stotinjak godina poznati hrvatski prirodoslovac, Dragutin Gorjanović-Kramberger, opisujući profil prapornih naslaga na desnoj obali Dunava u središtu Vukovara. To je jedan od najljepših izdanaka prapora u Hrvatskoj koji je u vrijeme Gorjanovićeva istraživanja bio strmac koji je dosezao visinu 22,5 metara, dok je u današnje vrijeme niži za gotovo četiri metra.

Zanimljivo istaknuti da se u naslagama prapora ponekad mogu otkriti praporne lutke ili patuljci. Njihov nastanak objašnjava se djelovanjem vode. U praporu nastaju šupljine i pukotine u kojima dolazi do izlučivanja kalcijeva karbonata oko zrnaca kremena, glinenaca i gline, pa tako nastaju konkrecije različitih oblika koje podsjećaju na lutke ili patuljke. (ZG-magazin)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni