Otvoreno Stankovićevo kazalište u Zagrebu, lansiran satelit Sputnjik 1

Bilo je to prvo kazalište u kojem su se izvodile drame i predstave na hrvatskome jeziku / Lansiranje Sputnjika 1 je bio veliki svjetski događaj. Uspjeh je zaprepastio i javnost u SAD-u jer je zorno predočio američku inferionost u istraživanju svemira u tom trenutku

Dogodilo se na današnji dan, 4. listopada:

Događanja u Hrvatskoj

1834. – Otvoreno Stankovićevo kazalište u Zagrebu (Staro kazalište, Kazalište na Markovu trgu): Kazališna povijest Zagreba seže u 11. stoljeće, od kada se u njemu, kao i u većini europskih gradova, prikazuje svojevrsni oblik srednjevjekovnog kazalištau crkvama i na gradskim trgovima. U 16. st. predstave su izvođene u kaptolskim vjerskim školama i na ulicama susjednoga Gradeca.

Potkraj 18. st., počeo je zagrebački operni život, kada je 1799. grof Antun Pejačević sagradio u Demetrovoj ulici na Gornjem gradu palaču s velikom plesnom dvoranom. Ipak, zagrebački trgovac Kristofor Stanković, pošto je a bečkoj lutriji dobio zgoditak od 30 000 dukata, dao je sagraditi kazalište na Markovu trgu, koje je otvoreno 4. listopada 1834. Bilo je to prvo kazalište u kojem su se izvodile drame i predstave na hrvatskome jeziku.

Prvu je predstavu, Körnerovu dramu Niklas Graf von Zriny, izvela njemačka družina 4. 10. 1834. Zgrada je imala i dvoranu u kojoj su se priređivali plesovi. U njoj je neko vrijeme 1848. zasjedao Hrvatski sabor. Oko gledališta bila su tri reda loža, a kazalište je moglo primiti više od 750 posjetitelja. Pozornica je obuhvaćala oko 200 m², a istodobno je služila kao spremište kulisa.

Orkestar je bio smješten u razini s publikom. Na zastoru je bila naslikana lepeza s umetnutom Karasovom slikom Djed, unuk i vila. Osvjetljavalo se svijećama, od 1864. plinom, a od 1894. električnom strujom. Posljednja predstava bila je održana 16. 6. 1895. Unutarnja je konstrukcija srušena 1895., zgrada je dobila administrativnu namjenu (»Starogradska vijećnica«), a kazalište je bilo preseljeno u novu, Fellner-Helmerovu zgradu, današnji HNK.

1991. – Opći napad JNA na Karlovac i okolicu počeo je 4. listopada 1991. Karlovac je bio u teškom položaju zbog prijetnji iz brojnih vojarni u grdu i oko njega te neprestanoga granatiranja. Već prvog dana napada u medicinski centar dovezena su 24 ranjena i nekoliko poginulih građana. Odmah je stupila na snagu osluka o zamračenju prvog stupnja.

Osim granatama, pobunjeni Srbi iz okolnih mjesta, ali i iz grada snajperima su gađali Karlovčane. Ipak, grad je uspješno obranjen, ali je bojišnica sve do potpunog oslobođenja 1995. ostala u njegovu pregrađu.

Događanja u svijetu

1582. – U gradu Alba de Tormes umrla zaštitnica Španjolske Terezija Avilska (rođena 28. 3. 1515.), prva ženska crkvena učiteljica.

1582. – Počinje se upotrebljavati Gregorijanski kalendar nazvan prema papi Grguru XIII.; nakon 4. listopada slijedi 15. listopada čime je riješena pogreška nastala korištenjem julijanskoga kalendara, a svaka četvrta godina je prijestupna. Pravoslavni svijet zadržava julijasnki kalendar.

1669. – U Amsterdamu umro nizozemski barokni slikar, crtač i grafičar Rembrandt Harmenszoon van Rijn (rođen 15. 7. 16060.); proslavio se zajedničkim i pojedinačnim portretima te je dobio nadimak predstavljač čovjeka.

1883. – Orient Express ime je poznatog putničkog vlaka čija se ruta puno puta mijenjala. Iako je bio uobičajena željeznička ruta, ime Orient Express postalo je sinonim za intrige i luksuzna putovanja. Dva su grada najviše povezana s tom linijom – Pariz i Istanbul, originalne krajnje točke putovanja. Prvo putovanje Orient Expressom održalo se na današnji dan 1883. godine, a od 1977. više ne putuje do Istanbula.

Nasljednik rute postalo je noćno putovanje od Pariza do Beča, a i ta ruta je posljednji put odvožena 2007. kada je skraćena samo na putovanje od Strasbourga do Pariza. U prosincu 2009. Orient Express prestao je voziti jer je postao žrtvom brzih vlakova i jeftinijih avionskih letova. Ipak, privatni vlak Venice-Simplon Orient Express još uvijek vozi od Londona do Venecije i druge destinacije u Europi, uključujući originalnu rutu od Pariza do Istanbula.

1947. – U Göttingenu umro ugledni njemački fizičar Max Planck (rođen 23. 4. 1858.), pionir i utemeljitelj kvantne mehanike. Proučava termodinamiku u kojoj postavlja tzv. Planckov zakon i teoriju zračenja; otkriva i tzv. Planckovu konstantu. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1918. godine; po njemu je nazvano njemačko nacionalno istraživačko društvo s više od sto instituta.

1957. – SOVJETSKI SAVEZ: Lansiran je Sputnjik 1, prvi umjetni satelit na svijetu, što se smatra početkom praktične svemirske ere i što potiče natjecanje sa SAD-om i u svemiru. Njegov glavni konstruktor bio je inženjer Sergej Koroljov. Sputnjik 1, prvi satelit u nizu sovjetskih satelita Programa Sputnjik lansiran je iz kozmodroma Bajkonur u današnjem Kazahstanu.

Imao je oblik kugle promjera 58 centimetara, težio je 83 kilograma i posjedovao dva radijska predajnika i četiri antene. Oko Zemlje je kružio u eliptičnoj putanji na visinama od 250 do 945 kilometara, brzinom od 29.000 kilometara na sat. Osim toga, emitirao je radio signale koje su mogli pratiti brojni radio amateri širom svijeta – čuveni bip-bip-bip signal. Sputnjik 1 je izgorio prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu 4. siječnja 1958. godine, nakon prijeđenih 60 milijuna km i tri mjeseca u Zemljinoj orbiti.

Lansiranje Sputnjika 1 je bio veliki svjetski događaj. Ljudi su gledali u nebo ne bi li ga opazili, a sve novine objavljivale su njegove pozicije. Uspjeh je zaprepastio i javnost u SAD-u jer je zorno predočio američku inferionost u istraživanju svemira u tom trenutku.

(zg-magazin)