Otvorena izložba “Nepoznati Oskar Herman”

Otvorena izložba “Nepoznati Oskar Herman”

(O. Herman: Planinski pejzaž, 1962. / Foto: Galerija Klovićevi dvori)

U Galeriji Klovićevi dvori sinoć je otvorena izložba “Nepoznati Oskar Herman” na kojoj je izloženo 55 radova istaknutog hrvatskog slikara.

Riječ je o djelima koja javnost ima priliku vidjeti prvi put, kao i onima koja nisu izlagana posljednjih 50 godina, a sada su restaurirana.

Hermanova djela koja su predstavljena prvi put su Djeca u lugu iz 1909. godine, Pred buru (1913.), Orijentalac (1914.), Lota i njegove kćeri (1912.), Čovjek uz jezero iz perioda 1919. – 1929. te Akt žene koja leži iz 1922. godine.

Slikarov je opus u početku definiran Münchenskim krugom kojega su uz Hermana činili Miroslav Kraljević, Josip Račić te Vladimir Becić. Ova četvorica slikara su i utemeljitelji hrvatske moderne.

„Račić, Kraljević i Becić su bili snažni crtači. Forme su bile čvrste, volumen naglašen. Kod Hermana toga nema. Za razliku od volumena, čvrstoće oblikovanja, stanovita je raspršenost. Jedan poetski način slikanja”, rekao je povjesničar umjetnosti i autor likovnog postava izložbe Zdenko Rus. Naglasio je kako je od odlučujućeg utjecaja na Hermanovo slikarstvo bila prva retrospektivna izložba njemačkog slikara Hansa von Maréesa.

Dok je živio u Münchenu Herman je izlagao u galerijama gdje su izlagali najveći slikari, uključujući prvenstveno njemačke ekspresioniste. Dolaskom u Zagreb pod utjecajem „poetskog kolorizma“ koji je tada vladao na zagrebačkoj slikarskoj sceni počeo slikati pejzaže i mrtvu prirodu na izrazito kvalitetan način, rekao je Rus.

Na izložbi je prikazano nekoliko pejzaža koji pokazuju Hermanov preobražaj kao slikara.

Kustosica izložbe Jasmina Bavoljak je istaknula da je Herman bio samozatajan umjetnik, uronjen u svoj duhovni svijet. Kao remek-djelo izložbe navela je sliku Lota i njegove kćeri.

Posjetitelji mogu razgledati izložbu do 12. prosinca.

Ivana Vranješ

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni