Otvorena izložba “Hrvatsko proljeće 1971.-2021.”
(Foto: Vlada RH)
„Mi smo posijali sjeme koje je dalo ploda. Bez obzira na sve nedostatke ostvarili smo nacionalne ciljeve”, rekao je sudionik pokreta Dražen Budiša
U Francuskom paviljonu Studentskog centra Zagreb sinoć je otvorena izložba “Hrvatsko proljeće 1971.-2021.”, koja je posvećena 50. obljetnici burnih događaja kasnih šezdesetih i s početka sedamdesetih godina u Hrvatskoj. Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog državnog arhiva i Matice hrvatske, a moći će se razgledati do 15. rujna.
Na izložbi je kompleksno razdoblje prikazano kroz filmski materijal i arhivsko gradivo, odnosno novinske članke i fotografije u vlasništvu Hrvatskog državnog arhiva, ali i drugih arhiva.
U svom obraćanju predsjednik Vlade Andrej Plenković je ustvrdio da će izložba biti pouzdano svjedočanstvo jednog vremena u kojem su mladi u okviru studentskog pokreta odigrali važnu ulogu i pokazali primjerenu hrabrost.
Govoreći o Hrvatskom proljeću istaknuo je da to nije događaj koji se ne veže za istaknutog pojedinca već široki pokret hrvatskog naroda koji se rodio kao posljedica višegodišnjeg procesa sazrijevanja hrvatske političke i nacionalne misli.
Jedan cilj nije ostvaren
„U tadašnjoj državi u uvjetima hladnoratovske podjele Europe to je bio prvi masovni iskaz volje hrvatskih građana za uvođenje demokratskih načela u politički život”, rekao je Plenković. Dodao je da je pokret uključivao sve slojeve hrvatskog društva, a podržavala ga je i Katolička Crkva, brojna poduzeća, nakladnici, pa sve do republičkog političkog vodstva na čelu sa Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom, koji su predvodili reformsku struju protiv jugoslavenskog unitarizma.
„Radilo se o pokretu za ostvarenje kulturnih, društvenih i političkih prava, a mnogi akteri su dali svoj doprinos u demokratskim promjenama 90-tih i političkom pluralizmu za što su se borili”, istaknuo je Plenković.
Jedan od sudionika Hrvatskog proljeća, Ivan Zvonimir Čičak, rekao je da je Hrvatsko proljeće bilo zanos i njegovi nositelji nisu bili nikakve partijske strukture, nego Matica Hrvatska, studenti i intelektualci te su oni artikulirali stajališta tog pokreta.
„Mi smo posijali sjeme koje je dalo ploda. Bez obzira na sve nedostatke ostvarili smo nacionalne ciljeve”, rekao je sudionik pokreta Dražen Budiša. Naglasio je da jedan cilj nije ostvaren, a to je jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali se nada da će se i taj nacionalni cilj ostvariti.
Ivana Vranješ