Otvoren Muzej grada Zagreba, rođen Drago Ibler

Otvoren Muzej grada Zagreba, rođen Drago Ibler

Opći kulturno-povijesni gradski muzej, koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti, Muzej grada Zagreba, osnovan je 1907. odlukom Gradskog poglavarstva, a utemeljila ga je Družba braće hrvatskoga zmaja. Za javnost je otvoren dosta godina kasnije, 14. kolovoza 1926.

Dogodilo se na današnji dan, 14. kolovoza:

“Drveni neboder” Drage Iblera u Martićevoj iz 1958. godine

1894. – Hrvatski arhitekt, sveučilišni profesor i teoretičar arhitekture Drago Ibler rođen je u Zagrebu 14. kolovoza 1894., a poginuo je u prometnoj nesreću 1964. kraj Novog Mesta. Arhitekturu je studirao u Dresdenu te se usavršavao u Parizu i Berlinu. Kasnije je i sam bio predavač na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti, na Odjelu arhitekture te na Ženevskom sveučilištu za rata. Projektiranjem zgrade Zavoda za osiguranje radnika 1923. ostvaruje prvi projekt moderne funkcionalističke arhitekture u Zagrebu i tadašnjoj Jugoslaviji. Sa zagrebačkim kolegama istomišljenicima osnovao je neformalnu grupu arhitekata koji su zastupali modernistički smjer u arhitekturi, a bio je jedan od osnivača vođa grupe Zemlja.

Zbog konzervativne sredine, koja nije mogla prihvatiti modernistička arhitektonska rješenja, ali i lijevog političkog angažmana, do Drugoga svjetskog rata, ali i nakon njega, mnogi njegovi projekti ostali su nerealizirani. Ipak, iza Iblera je ostalo dosta ostvarenih projekata, posebno stambenih zgrada u Zagrebu: u Martićevoj, Smičiklasovoj i Vlaškoj ulici, a njegov Drveni neboder u Martićevoj ulici ostat će vjerojatno njegov trajni zaštitni znak u njegovu rodnom gradu.

1926. – Muzej grada Zagreba otvoren za posjetitelje: Opći kulturno-povijesni gradski muzej, koji se sustavno bavi prikupljanjem i obradom predmeta iz gradske prošlosti, Muzej grada Zagreba, osnovan je 1907. odlukom Gradskog poglavarstva, a utemeljila ga je Družba braće hrvatskoga zmaja. Za javnost je otvoren dosta godina kasnije, 14. kolovoza 1926., stalnim postavom, a te je godine otvorena i njegova knjižnica. Gradski muzej smješten je u obnovljenom spomeničkom kompleksu bivšeg samostana klarisa iz 1650. na zagrebačkom Gornjem gradu, a obrađuje teme iz kulturne, umjetničke, ekonomske i političke povijesti grada Zagreba u kontinuitetu od rimskih nalaza pa do modernog doba.

1385. – Portugal se nakon pobjede svoje flote nad flotom Kastilje izborio za neovisnost pod vodstvom kralja Ivana I.

1901. – SAD: U Bridgeportu, u državi Connecticutu, njemačko-američki pilot Gustav Weisskpopf (od 1895. godine u Americi) svojim jednokrilcem s pogonom na acetilenski motor obavio je prvi uspješan let, ali više ne sudjeluje u razvoju zrakoplovstva.

1910. Danska: u Kopenhagenu završava dvodnevna međunarodna konferencija socijalistkinja; na njoj je prihvaćen prijedlog K. Zetkin da se 8. ožujka slavi kao Dan žena u spomen na događaje u Chicagu iz 1909. godine. Prvi put se obilježava 1911. godine.

1920. – Čehoslovačka, Kraljevsko SHS: Vlade ovih dviju zemalja sklapaju političko-obrambeni savez kojem 19. kolovoza pristupa i Rumunjska. Tako nastaje takozvana Mala Antanta kao obrana od revanšizma država poraženih u Prvome svjetskom ratu; raspada se nakon Minhenskoga sporazuma potkraj rujna 1938. godine.

1941. – SAD, Velika Britanija: Britanski premijer Winston Churchill i predsednik SAD-a F. D. Roosevelt potpisuju Atlantsku povelju. Njome se izjašnjavaju protiv teritorijalnih promjena nakon rata, protiv upotrebe sile te za slobodno odlučivanje svih naroda o obliku vladavine i za gospodarski slobodu. Dokument postaje temelj Ujedinjenih naroda i poslijeratnog uređenja svijeta. Potpisom povelje Churchill je nastojao osigurati suradnju sa SAD-om kako bi se ostvarila pobjeda nad Njemačkom. Roosevelt se nije mogao odmah uključiti u rat jer je javnost u SAD-u toga trenutka bila izričito protiv toga. U zemljama koje su bile pod nacističkom okupacijom povelja je dočekana kao poruka nade i mira. Kratko nakon Churchillovog povratka sa sastanka, predstavnici 10 vlada sastali su se u Londonu i podržali principe Atlantske povelje potpisivanjem deklaracije u rujnu 1941., a riječ je o Sovjetskom Savezu i devet okupiranjih zemalja Europe: Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Grčkoj, Norveškoj, Jugoslaviji i Francuskoj.

1945. – Japan nakon eksplozija američkih atomskih bombi nad Hirošimom i Nagasakijem moli za primirje i pristaje na bezuvjetnu kapitulaciju.

Hirošima nakon što je na nju 6. kolovoza 1945. bačena atomska bomba “Little Boy”

Bertold Brecht (Foto: Bundesarchiv, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=5508484)

1956. – Istočna Njemačka: U Istočnom Berlinu umro dramatičar, pisac, kazališni teoretičari redatelj Bertold Brecht (rođen 10.2. 1898.), utemeljitelj epskog kazališta. Sa suprugom osniva kazalište Berlinski ansambl. Prve su mu drame ekspresionističke (Bubnjevi u noći, Bal), zatim je socijalo kritičan (Muškarac je muškarac). Njegove drame obuhvaćaju moderno kazalište (Život Galilejev, Mati Courage i njezina djeca, Dobri čovjek iz Sečuana). Piše poeziju i teorijsko djelo Mali kazališni katekizam.

Brecht je nemilosrdan književni ismijavač totalitarističkog i antihumanističkog poretka. Duhovito dosjetljiv, nepomirljiv kritik stvarnosti i eksperimentator, Brecht je prvo prihvatio groteskni modernizam, a zatim nastojao ostvariti vlastito, tzv. »epsko kazalište«. Pritom se služio elementima naracije, slobodne montaže, izoliranih slika, traktata i pamfleta, uz smione svjetlosne efekte i glazbenu pratnju. Umjetnička sredstva služe mu kao činjenice i dokazi, a cilj nije pobuditi osjećaje, nego navesti na odluke i izravnu političku akciju.

Općenito, on smjenjuje sentimentalno i groteskno, egzotičnu bajku i žurnalistički sarkazam, igru riječima i promidžbu, paradoks i lirski ugođaj. Pri izgradnji svojega travestijskog stila, služio se tečevinama i temama od najstarije književnosti do moderne, a očigledni su utjecaji autora kao Villon, Heine, Shakespeare, Marlowe, Rimbaud, Wedekind. Osnovne ideje njegova djela, od drame do lirike, kreću se u znaku socijalizma, pacifizma i internacionalizma, kako ga je shvaćala komunistička ljevica. Po smionosti izraza, snazi eksperimenta i strastvenosti angažmana, Brecht je najvažniji njemački dramatičar 20. st., a njegova vizija kazališta bitno je utjecala na kazališno stvaranje u svjetskim razmjerima.

1970. – Jugoslavija i Vatikan obnavljaju diplomatske odnose prekinute 1952. godine, a koji su se počeli uspostavljati već protokolom 26. 6. 1966.

1983. – Finska: U Helsinkiju počinje 1. svjetsko prvenstvo u atletici. Najuspješnija država je Istočna Njemačka s 10 zlatnih odličja. (zg-magazin)