Oštre primorske i istarske zime

Oštre primorske i istarske zime

Malo “ledeno doba” trajalo je od sredine 16. st. sve do sredine 19.st. Godine 1561. i 1562., na otoku Krku je zabilježena jaka zima s katastrofalnim posljedicama. Snijeg je počeo padati 17. siječnja i bez prestanka je padao četiri dana zatrpavši ljude u kućama

Snijega na Učki može biti i do metar i pol. No, nije hladno samo na Učki. Hladna zimi zna biti i Ćićarija. Vrlo hladan zimi (a vruć ljeti) je i Pazin. I u ostalim mjestima se bilježe temperature nespojive s Istrom.

U veljači, 1956. godine, u Pazinu je bilo -21,6°C. Noviji hladni “rekord” je izmjeren u Puli, 12. veljače 1929. godine, kada je temperatura dosegla -12,0°C. U daljoj prošlosti, teško je direktno pratiti kakve su bile zime u Istri, ali postoje zapisi koji spominju velike hladnoće na sjeveru Italije ili u Hrvatskom primorju pa nije teško zaključiti kako su te zime i u Istri bile ledene. U nekoliko navrata u povijesti i stari zapisi spominju zaleđenu venecijsku lagunu i rijeku Po te zaleđeno Jadransko more kada su se čak zaprežna kola mogla kretati po ledenim rubnim dijelovima mora.

Jedna od najhladnijih zima u Europi, jest ona 763./764. godine kada su se rijeke zaledile već u listopadu 763. godine. A 829. godine, ljude su, po zaleđenom Jadranskom moru, vukli konji sa sanjkama.

Snijeg zatrpao ljude u kućama

Malo “ledeno doba” trajalo je od sredine 16. st. sve do sredine 19.st. Godine 1561. i 1562., na otoku Krku je zabilježena jaka zima s katastrofalnim posljedicama. Snijeg je počeo padati 17. siječnja i bez prestanka je padao četiri dana zatrpavši ljude u kućama. Zime 1607./1608., ledilo se vino u bačvama u Padovi, a 1620. godine, stari zapisi spominju led u vinskim bačvama na Krku. Godine 1723. u veljači je danima padao snijeg, a iste je godine snijeg u Hrvatskom primorju padao čak i u svibnju. Zna se kako je bila užasna zima i 1739./1740., kada su hladnoće trajale 8 mjeseci, a u Padovi je padao snijeg još u svibnju. Godina 1782. imala je strašno hladnu veljaču kada je pet vojnika na trgu Ponte Rosso u Trstu umrlo od hladnoće, pa su iduće godine za čuvanje straže u zimskom razdoblju u Trstu traženi Slaveni iz Istre.

Zna biti jakih bura, pogotovo u zimskim mjesecima. Tako je bura, u ožujku 1910. godine, prevrnula vlak na uskotračnoj pruzi. Vlak su namjerno zadržali, upravo zbog bure, na stanici kako bi se smanjila mogućnost okretanja, a na vlak je dodatno bio prikopčan i vagon pun kamenja. No, niti to nije spasilo stvar. U prevrtanju vlaka poginule su 3 osobe, a 13 ih je bilo ranjenih. I Dante Alighieri u svojoj Božanstvenoj komediji spominje ledene slavenske vjetrove. U Plominu je, 1978. godine, udar bure dosegnuo brzinu od 188 km/h.

(Cvergla blog)