Osobe s autizmom zahtijevaju sustavna rješenja i multidisciplinarni pristup

Osobe s autizmom zahtijevaju sustavna rješenja i multidisciplinarni pristup

(Ilustracija: Zagrebački Dječji vrtić “Bajka” ima prilagođenu opremu i program za djecu s autizmom)

Ministrica Murganić je najavila da će i Grad Zagreb osnovati ustanovu koja će pružati usluge iz sustava socijalne skrbi kako bi korisnici iznad 21 godinu imali osigurane potrebne usluge i nakon odgojno-obrazovnog razdoblja

Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u srijedu je održao tematsku sjednicu „Kako se nosimo s autizmom u Republici Hrvatskoj“ na kojoj se upozorilo na brojne probleme djece i osoba s poremećajima iz autističnog spektra, ali su se i razmotrile mogućnosti unaprijeđenja skrbi o ovoj populaciji.

Kako je rečeno, prevalencija osoba s poremećajima iz autističnog spektra je sve veća te su djeca i osobe s autizmom kao i njihove obitelji posebno osjetljiv dio populacije koji zahtjeva sustavna rješenja i multidisciplinarnu suradnju. Veliki broj osoba s autizmom se do 2013. godine vodio se pod drugim dijagnozama što je rezultat nedovoljnog poznavanja i prepoznavanja tih poremećaja do tada te nepostojanja referalnog dijagnostičkog centra.

Tijekom rasprave stručnjaci i predstavnici udruga istaknuli su važnost međuresorne suradnje, rane dijagnoze i intervencije koje mogu napraviti značajan pomak u kvaliteti života osoba s poremećajima iz autističnog spektra.

 „Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom registrirano je 2585 osoba s poremećajima iz autističnog spektra, a prema podacima udruge ima ih 12 000. Postavlja se pitanje kako je došlo do ovolike razlike i čiji su podaci točni”, upozorila je predsjednica Obora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja-Linić. Dodala je da mnogi problemi u ovom području proizlaze iz podijeljene nadležnosti triju ministarstava, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva zdravstva.

Naime, ministarstva nisu dovoljno povezana i zakonska regulativa ne prati potrebe koje imaju centri kako bi zaposlili dovoljno stručnjaka, primjerice dječjih psihijatara.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić je rekla kako je uočen nedostatak pravovremenog dijagnosticiranja i usluga te je ministarstvo u proteklom razdoblju poduzelo niz aktivnosti s ciljem unapređenja skrbi o osobama s poremećajima iz autističnog spektra.

Spomenula je izradu Nacionalnog okvira za rani probir i dijagnostiku djece u dobi od 0 do 7 godina s poremećajima iz spektra autizma, pokretanje Pilot projekta uspostave prvog dijagnostičkog centra za djecu s poremećajima iz autističnog spektra u Kliničkom bolničkom centru Osijek, osnivanje Centra za autizam Osijek , reguliranje statusa Centra za autizam Zagreb i njegovih podružnica u Rijeci i Splitu.

Najavila je da će i Grad Zagreb osnovati ustanovu koja će pružati usluge iz sustava socijalne skrbi kako bi korisnici iznad 21 godinu imali osigurane potrebne usluge i nakon odgojno-obrazovnog razdoblja.

U tu svrhu Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku preuzet će obvezu financiranja socijalnih usluga, ali će potrebna sredstva biti osigurana sa sadašnjih proračunskih pozicija Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Kao značajnim ministrica Murganić je spomenula da je s Udrugom za autizam Zagreb Ministarstvo sklopilo ugovor o pružanju socijalnih usluga za odrasle osobe s autizmom u svrhu osiguravanja usluge organiziranog stanovanja uz podršku za 10 korisnika, a na godišnjoj razini osigurava se 816 tisuća kuna za pružanje ove usluge.

Državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić je kao značajnu aktivnost između ostalih spomenuo da su u prosincu 2018. godine iz Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te UNICEF-a potpisali Sporazum o suradnji koji definira suradnju na projektu Nacionalnog okvira za probir, dijagnostiku i ranu intervenciju djece s poremećajima iz autističnog spektra kroz uspostavu regionalnih dijagnostičkih centara. Prvi takav se razvija u psihijatriji KBC-a Osijek te se planiraju regionalni dijagnostički centri i u drugim područjima, Rijeka, Split i Zagreb.

Na sjednici je predstavljen rad Centra za autizam Zagreb i Centra za autizam Osijek.

„U Centru za autizam Zagreb postoji Odjel za djecu predškolske dobi, Odjel za školovanje učenika s intelektualnim teškoćama i Odjel za školovanje učenika s autizmom. Imamo stručne mobilne timove koji pružaju podršku učenicima s poremećajima iz autističnog spektra u redovnim vrtićima i školama. Što se tiče odraslih osoba s autizmom one su u dobi od 21. do 60. godine života. Imamo dvije radionice za dnevne korisnike te tri stambene zajednice u Jelkovcu i četvrtu stambenu zajednicu u Dvorničićevoj ulici“, istaknula je Žarka Klopotan, ravnateljica Centra za autizam Zagreb.

Spomenula je da je na smještaju u Centru trenutno 70 korisnika od toga je šestero u dobi od 21 godinu, u školi je 80 učenika, a u vrtiću tridesetak djece dok je od odraslih čederdesetak vanjskih korisnika koji dolaze u radionicu.

„Naš cilj je povećati prostorne kapacitete u svim programima, izgraditi objekt u Oporovcu, sudjelovanje u europskim projektima te podizanje kvalitete nastave i primjene edukacijsko-rehabilitacijskih programa u radu s učenicima i odraslima“, rekla je ravnateljica Klopotan.

Ivana Vranješ