Opušci, maske i plastika

Opušci, maske i plastika

(Novi Zagreb, kolovoz 2020. / Foto: I. Čatić)

U srpnju je objavljeno da prisutnost opušaka u tlu šteti klijanju i rastu biljaka. Procjenjuje se da u svijetu ima oko milijarda pušača. Neka svaki popuši cigaretu na dan, to je oko 365 milijardi opušaka godišnje

prof. emer. Igor Čatić

Igor Čatić

Godina 2020., po mnogočemu je iznimna. Među ostalim zbog brojnih napada, prvenstveno iz redova »izvana zelenih, iznutra crvenih«. Koji su poveli neviđenu hajku na plastiku u cjelini. Više nije dovoljan napad na jednokratnu plastiku. Sada se napada primjerice maske i medicinu u cijelosti. Poseban je problem što je pritom sve veći broj fake-news objava. No, razmotrit će i svojevrsno dogovorno rješavanje raznih zabrana određenih proizvoda između zainteresiranih i raznim nadnacionalnih organizacija. Primjer su opušci cigareta.

Zašto je napisano fake-news? Taj naziv je prema Wikipediji označuje »neistinitu informaciju koju su predstavlja kao novost. Osnovni cilj je nanošenje štete osobi ili entitetu….« Istodobno sve je veći broj dvojbenih znanstvenih informacija koje je A. Mihajlović sažela u misao. »Osnovnim zadatkom znanstvenika postaje ukazivanje na rezultate lažne znanosti«. Slično je govorio nedavno ugledni znanstvenik M. Radman u emisiji Nedjeljom u 2, kada je izjavio.: »Žao mi je da živim u vremenu i prostoru gdje se “abdicira” od pameti«.

Opušci štete biljkama

Vrlo je znakovita priča s opušcima. Autor je zahvaljujući europarlamentarcima, početkom 2019. recenzirao primjedbe na EU-Direktivu 2019/904 o jednokratnim plastičnim proizvodima. U njezinom nacrtu, među deset plastičnih proizvoda bilo je predviđeno smanjenje potrošnje cigareta s celuloznim filtrima. Filtri se prave od bioplastike, celuloznog acetata. Čija je proizvodnja započela još u 19. stoljeću. U konačnoj inačici koja je usvojena u lipnju 2019. filtri za cigarete su »nestali«. Kasnije se doznalo da su se predstavnici zainteresirane industrije i administracija dogovorili da to izostane iz popisa. Sada proizvođači cigareta plaćaju nešto viši porez. Rezultat.

Jedan od rezultata izočnosti filtara u Direktivi jest da na plažama u Crnoj Gori nema jednokratnih plastičnih proizvoda, osim opušaka. Tako je to nedavno u jednoj emisiji IV. programa HRT svjedočio istaknuti ekolog Viktor Simončič. Navest će se podatke što je pronađeno tijekom čišćenja koje je proveo »International Coastal Cleanup 2014.« Svi podaci su u postotku. Opušci 14,8, omoti za hranu (bomboni, čips, itd.) 9, plastične boce 6,5, staklenke 2,6, limenke te plastične čaše i tanjuri 2,5. Treba pridodati da je pri čišćenju sakupljeno ukupno 15,2 milijuna odbačenih proizvoda.

U srpnju 2020. u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, objavljeno je da prisutnost opušaka u tlu šteti klijanju i rastu biljaka. A o kojim se količina opušaka radi pokazuje jednostavna računica. Procjenjuje se da u svijetu ima oko milijarda pušača. Neka svaki popuši cigaretu na dan, to je oko 365 milijardi opušaka godišnje. No filtri za cigarete su za sada nužnost. Možda netko radi na zamjeni klasičnih cigareta s nekim drugima?

Zaštitne maske – nova okolišna prijetnja

Najnovija tema su maske za zaštitu od koronavirusa. Nešto proširenije, jednokratna oprema za zaštitu od virusa Covid-19 postaje nova velika prijetnja okolišu, upozorili su stručnjaci. Procjenjuje se da se u svijetu svakog mjeseca koristi 194 milijarde jednokratnih maski i rukavica kao rezultat pandemije koronavirusa, prema studiji o okolišu koju je objavio časopis Environmental Science and Technology, prenosi Sky News. Zašto? Većina zaštitne opreme za jednokratnu uporabu izrađena je od plastike, uključujući polipropilen, polietilen i poli(vinil-klorid). Nošenje maski je postalo obvezno u trgovinama, muzejima i javnom prijevozu diljem svijeta.

Zaštitne maske odbačene na javnim površinama u Zagrebu snimljene tijekom samo jedne šetnje (Foto: B. Jagačić)

Stoga sljedbenici zelenih pogleda, pozivaju one koji se ne smatraju rizičnom skupnom da kupuju maske za višekratnu upotrebu. Tako bi se smanjile razine dodatnog plastičnog otpada koji bi mogao porasti za desetke tisuća tona. To zahtijeva komentar. Od čega da se prave višekratne maske za pranje? Od pamuka ili ostalih uzgojenih materijala. Za proizvodnju 1 kg pamuka treba 20 tisuća litara vode, u Indiji čak 22,5 tisuća. A gdje je opterećenje okoliša zbog pranja maski? Što znači količina od desetak tisuća tona, kada se svjetska proizvodnja plastike približava 400 milijuna tona godišnje.

Posebno zabrinjava stav Svjetskog ekonomskog foruma koji upozorava da je otpad od koronavirusa postao novi oblik zagađenja. Osobna zaštitna oprema za jednokratnu upotrebu preplavljuje oceane. Kako dolazi u oceane sva ta plastika? Svu tu upotrijebljenu jednokratnu plastičnu opremu može se jednostavno ukloniti. No o tom rješenju su vodeće svjetske organizacije koje su devedesetih godina započele napadom na plastične vrećice ne će ni čuti. Heretička misao. Kako se mogu spaljivati humani i animalni, dakle živi organski polimeri? A ne mogu se oni neživi. Poput plastičnih maski ili vrećica.

Radi se o nesvjesnom ili ipak svjesnom neznanju. To sigurno ne koristi okolišu.

Komentiraj

*