Opija se sve veći broj maloljetnika

„Radili smo jedno istraživanje o konzumiranju alkohola među mladima u sklopu projekta ´Zdrav za pet´ i rezultati istraživanja su pokazali da je 81 posto ispitanih učenika konzumiralo alkohol u osmom razredu osnovne škole, dok se u intenzivno u posljednjih mjesec dana opijalo njih 40 posto. Kako je ovo istraživanje obuhvatilo cijelu Hrvatsku, podaci su pokazali kako je najgora situacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj…“

Razgovarala: Valentina Vukoje

Velimir Tišma je voditelj Službe prevencije u Policijskoj upravi zagrebačkoj. On već 23 godine radi u policiji. Na početku svoje karijere je osam godina radio kao policajac, a nakon toga radio je i kao vođa ophodnje, ali i u kriminalističkoj policiji. Posljednje dvije godine predaje na Visokoj policijskoj školi kolegij „Taktika policijskog postupanja“. Reći će da je tijekom radnog vijeka prošao puno toga te da bi njegova priča mogla biti dobra podloga za jednu kriminalističku priču.

Roditelji ne prihvaćaju činjenicu da se njihovo dijete drogira ili preprodaje drogu. No, vrlo često se pokaže kako se radi o disfunkcionalnim obiteljima u kojima postoje brojni problemi, a djeca traže izlaz kroz zlouporabu opojnih droga

Kada se spominje policija i prevencija, onda je možda prva asocijacija droga. No, s kojim se još oblicima prevencije bavi vaša Služba?

Služba prevencije provodi preventivne programe, kampanje i aktivnosti u školama i odgojno-obrazovnim ustanovama. Tijekom 2013. godine smo obuhvatili 32 000 učenika od četvrtog razreda osnovne do prvog razreda srednje škole kroz preventivne programe. Mi još radimo i kriminalističku prevenciju. Svakodnevno analiziramo pojavu kaznenih djela i prekršaja te reagiramo ako primijetimo trendove porasta nekog kaznenog djela i prekršaja. Surađujemo s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom. Izrađujemo letke putem kojih savjetujemo građane kako da se zaštite. Jedan od letaka koji smo izradili bio je „Gdje Vam je novčanik“, koje smo postavili u autobuse i tramvaje, kako bismo potaknuli građane da se zaštite od džepara.

Zašto je važno rano uočavanje i otkrivanje zlouporabe opojnih droga?

Rano uočavanje i otkrivanje je važno jer je to prilika za ranu intervenciju, bilo da se radi o izricanju zaštitnih mjera ili pak o podvrgavanju postupcima odvikavanja od droga. Policija tako daje doprinos sekundarnoj prevenciji u borbi protiv ovisnosti u Gradu Zagrebu. Zlouporabu droga uvijek prate i drugi socijalni problemi, kao što su porast maloljetničke delikvencije, školskog i izvanškolskog nasilja, konzumacija alkoholnih pića i brojni drugi problemi.

Koji su po vama ključni razlozi zbog kojih mladi počinju uzimati drogu? Tko ima najvažniji utjecaj na razvoj mlade osobe i usmjeravanje prema životu bez droge, ali i drugih poroka?

Po mom mišljenju, ali i prema podacima koje dobivamo iz kriminalističkih istraživanja, razlozi zbog kojih mladi počinju s uzimanjem droge su eksperimentiranje u mladenačkoj fazi. Na početku obično počinju s marihuanom, a nažalost, kasnije se prelazi na kokain i heroin. Obitelj je najvažniji čimbenik u razvoju mlade osobe, a vršnjaci imaju utjecaj jedni na druge. Tu je važna uloga policije, ali i nevladinih udruga kako bi informirali mlade o štetnim posljedicama konzumiranja droge. Mi apeliramo i na roditelje maloljetnika u pogledu puštanja maloljetnika bez pratnje odrasle osobe nakon 23 sata. Vrlo često roditelji popuštaju pritiscima djece, no zakon je jasan.

Prema podacima PUZ-a kakve prekršajne prijave policija najčešće podnosi protiv maloljetnika do 18 godina, ali i mladih do 30 godina starosti?

Kod maloljetnika to su najčešće prekršaji protiv javnog reda i mira te prekršaji konzumiranja alkohola na javnom mjestu. Zadnje tri godine tu bilježimo stalan porast. Tako smo u 2011. godini imali 280 evidentiranih prekršaja, u 2012. godini 287, a 2013. godine 398 takvih prekršaja. Tijekom prva četiri mjeseca 2014. godine smo zabilježili 290 prekršaja. To je već sada skoro godišnji prosjek. Grad Zagreb i PUZ su donijeli Akcijski plan za suzbijanje zlouporabe alkohola i vjerujemo da će on donijeti pozitivne pomake po ovom pitanju.

Što se tiče mladih do 30 godina najčešći se prekršaji odnose na narušavanje javnog reda i mira. Broj kaznenih djela vezanih uz zlouporabu droga u 2012. godini je iznosio 1 550, dok je u 2013. godini taj broj bio 318. No, važno je napomenuti kako je došlo do izmjena u zakonodavstvu, gdje je dio kaznenih djela prešao u prekršaje. Tako da je teško uspoređivati podatke. Ono što možemo potvrditi da se na maloljetnike odnosi oko 6 posto prekršaja iz domene zlouporabe opojnih droga.

Na koje probleme policija najčešće nailazi kod evidentiranja mladih, maloljetnih osoba koje posjeduju drogu ili ju preprodaju?

Najčešće se radi o tome da mladi ljudi nisu svjesni opasnosti u koje su se upustili, kao niti posljedica koje mogu snositi zbog svojih djela. Vrlo često mladi misle da droga nije štetna te da ne može stvoriti ovisnost. Nažalost mogu posvjedočiti kako često i njihovi roditelji nisu toga svjesni. Roditelji ne prihvaćaju činjenicu da se njihovo dijete drogira ili preprodaje drogu. No, vrlo često se pokaže kako se radi o disfunkcionalnim obiteljima u kojima postoje brojni problemi, a djeca traže izlaz kroz zlouporabu opojnih droga.

Koja je uloga kontakt policajaca u sustavu borbe protiv ovisnosti i zlouporabe droge, ali i općenito njihova uloga u prevenciji počinjenja kaznenih djela?

Kontakt policajci imaju veliku važnost u prevenciji počinjenja kaznenih djela i prekršaja. Oni se djeci u školama putem različitih programa predstavljaju kao prijatelji i pomagači. To nam je važno kako bi djeca shvatila da su policajci prijatelji i suradnici, koji im mogu pomoći ako imaju problem. Djeca već u četvrtom razredu osnovne škole posjećuju policijsku postaju i upoznaju svog kontakt policajca. Tako me nedavno zvala jedna umirovljenica, koja je inače po struci pedagoginja. Ona se ponudila staviti se na raspolaganje bude li nam zatrebala pomoć kod predavanja. Pitao sam ju koji je razlog njezinog javljanja pa mi je rekla kako je nedavno sjedila u parku i kako se bližila noć, rekla je jednoj djevojčici neka ode iz parka jer će doći policija. Na to joj je djevojčica odgovorila kako se ne boji policije, jer su policajci prijatelji i pomagači. Tako je taj odgovor djevojčice, potaknuo gospođu da nam se javi.

Javljaju li vam se građani, ali i roditelji djece s određenim prijedlozima u pogledu prevencije, ali i u pogledu davanja informacija o preprodavačima droge?

Svakodnevno od građana zaprimamo prijedloge i pohvale. Građani nam daju i informacije o počiniteljima određenih kaznenih djela i vrlo često te informacije dovedu do uhićenja počinitelja određenih kaznenih djela.

Recite nam malo više o programu „Zajedno više možemo“. Kakve su reakcije učenika, roditelja i profesora koji su uključeni u taj program?

Taj se program u suradnji s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom provodi posljednjih 10-ak godina. On se sastoji od četiri potprograma. To su „Mogu ako hoću 1“, „Sajam mogućnosti“, „Prevencija i alternativa“ i „Mogu ako hoću 2“. Ti su programi namijenjeni učenicima četvrtih, petih i šestih razreda osnovnih škola, kao i njihovim roditeljima. Nedavno smo napravili istraživanje tih programa jer su nas zanimali rezultati. Tako je 75 posto učenika i 70 posto roditelja, koji su bili uključeni u neki od preventivnih programa, ocijenilo programe s visokom ocjenom. To je ohrabrujuće za nastavak provedbe programa.

Postoji li neki program u kojem se maloljetni prekršitelji uključuju u program prevencije?

PUZ i Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež je tijekom prošle godine provodila „Stop program“. On je bio namijenjen maloljetnicima kao alternativna sankcija za počinjene prekršaje. Cilj je da mlađi maloljetnici preuzmu odgovornost za svoje ponašanje i da preuzmu inicijativu ne bi li popravili štetu, ako je to moguće. Stručne osobe podučavaju mlade i pokušavaju im pokazati kako je njihovo ponašanje utjecalo na druge osobe. S obzirom da je to bio pilot projekt sada se provodi analiza projekta, no vjerujem da će se u budućnosti ovaj projekt nastaviti.

Koje su to „nove“ ovisnosti koje su u porastu u društvu?

To je zasigurno alkohol, ovisnost o kocki, ovisnost o društvenim mrežama i internetu. Mi ćemo u budućnosti morati sve naše resurse usmjeriti prema suzbijanju ovih ovisnosti. Radili smo jedno istraživanje o konzumiranju alkohola među mladima u sklopu projekta „Zdrav za pet“ i rezultati istraživanja su pokazali kako je 81 posto ispitanih učenika konzumiralo alkohol u osmom razredu osnovne škole, dok se u intenzivno u posljednjih mjesec dana opijalo njih 40 posto. Kako je ovo istraživanje obuhvatilo cijelu Hrvatsku, podaci su pokazali da je najgora situacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dobili smo podatke kako učenici alkohol nabavljaju od prijatelja i drugih punoljetnih osoba i da svaki deveti učenik alkohol kupuje sam. To je alarmni poziv za sve nas, za sve institucije i građane za jedno društveno odgovornije ponašanje. Nasilje putem interneta je također u porastu. Sve mlađa djeca otvaraju svoje profile na internetskim mrežama i tako se otvara mogućnost da postanu žrtve dječje pornografije, ali i žrtve nasilja na internetu. Tu je važno istaknuti da takva vrst nasilja ostavlja daleko veće tragove od vršnjačkog nasilja jer negativna informacija ostaje zabilježena na internetu, dok vršnjačko nasilje djeca pokušavaju zaboraviti. Naravno, ne treba opravdavati niti jednu vrstu nasilja.

Koje programe prevencije nasilja provodite među učenicima osnovnih i srednjih škola?

Policijski službenici iz Službe prevencije zajedno s nevladinom udrugom Status M u sklopu preventivnog projekta „Živim život bez nasilja“ provode preventivne aktivnosti s učenicima sedmih razreda osnovnih škola. Cilj nam je senzibilizirati učenike s problemom nasilja među mladima i ponuditi im modele kako se odnositi prema nasilju i diskriminaciji.

Kakav je stav PUZ-a glede postavljanja video nadzora u osnovnim i srednjim školama?

Naši savjeti i preporuke u pogledu postavljanja video nadzora u pojedinim osnovnim i srednjim školama je da se video nadzor ugradi na vanjskim dijelovima objekta te da on zadovoljava određene standarde po pitanju rezolucije i ostalih tehničkih stavki. Nama to olakšava razotkrivanje počinitelja po pitanju vandalizma. Kada su u pitanju unutarnji prostori, o samom vlasniku objekta ovisi hoće li ga on postaviti.

Koliko su kamere doprinijele u prevenciji i suzbijanju nasilja među djecom?

U nekoliko škola u centru Zagreba analizirali stanje sigurnosti po pitanju vandalizma i rezultati analize su pokazali da nakon što je ugrađen video nadzor u pojedine škole, da se znatno smanjilo, a negdje je i nestalo iscrtavanje grafita po školama, ali nije više bilo niti teških krađa i provaljivanja u škole.

Je li na taj način ugrožena privatnost djece?

Moje osobno mišljenje je da privatnost djece nije narušena ako je video nadzor postavljen u hodnik škole uz jasno upozorenje da je prostor pod video nadzorom. No, najbolje je rješenje ipak da je netko od profesora prisutan na tim prostorima.