Opasnost visokih temperatura u automobilima

(Foto: Milan Ratkajec)

Iz Autokluba Maksimir predlažu da se za visokih temperatura ljeti naše prometnice i parkirališta stave pod »termometarsku« prismotru zbog zaštite ljudskih života i njihove veće sigurnosti

Autoklub Maksimir (AKM) je 2019. objavio je rezultate svojih mjerenja temperature u zatvorenom parkiranom automobilu, koja je 12. kolovoza iznosila šokantnih 81 °C. Vijest koju su prenijele novinske agencije iznenadila je mnoge u Europi.

»Za nepuna 24 mjeseca toplotni udar odnio je od tada najmanje dva života djece – putnika u automobilima, a koliko je starijih osoba postalo žrtvom previsokih temperatura, može se zaključiti jedino po povećanom broju umrlih«, navode u AKM-u.

Podsjećaju kako su već tada upozorili da nas u Hrvatskoj idućih godina očekuju teški dani zbog klimatskih promjena i visokih temperatura. Kako nema izgleda da na toj visokoj temperaturi preživi ljudsko biće, životinja ili biljka, informaciju su uputili svim institucijama u Zagrebu koje brinu o ekologiji, ljudima i automobilima te smatraju da je svaka od njih trebala na to brzo i učinkovito reagirati.

Unatoč takvim porukama o mogućim posljedicama, ništa se u Hrvatskoj nije dogodilo u smislu edukacije građana, traženja drugačijih tehničkih rješenja u automobilima, ali ni dopune propisa o prijevozu djece ili osoba koje si same u kritičnim situacijama ne mogu ili ne znaju pomoći.

Grade prometnice bez ijednog stabla uz njih

Dodaju kako još nije otvorena niti otvorena rasprava, unatoč ljudskim žrtvama, trebaju li, npr. automobili koji prevoze malu djecu ili nemoćne osobe biti posebno označena, što bi pomoglo građanima da u očitim incidentnim situacijama obrate pažnju na takva vozila.

Tako osim dojavnih senzora i novih automobila s vrhunskom tehnologijom, nije primijenjen način kojim bi se alarmirale previsoke temperature u automobilu. »Čak nisu preporučeni niti sadašnji mogući načini sprječavanja porasta prekomjernih temperatura u automobilima«, napominju u AKM-u.

Zaključuju kako dosadašnje žrtve samo upozoravaju da na visoke temperature moraju reagirati svi, pa i graditelji cesta koji »prave ceste kao da su u Sahari, bez ijednog posađenog stabla na desecima kilometara dugom putu«. Dodaju kako analiza pošumljavanja očekuje i gradove, koji mogu imati podatke o isijavanju vrućine iz užarenog asfalta i dijela ceste koje su ljeti, zbog drvoreda, većinom u hladu.

»Hrvatska ima obvezu, ne samo zbog svojih građana, već i zbog turista, da bar utvrdi na kojem smo stupnju u pogledu zaštite od previsokih temperatura i što još valja učiniti. Ali, to ne može napraviti jedan autoklub, niti jedna udruga, niti jedno ministarstvo. To je posao države kao cjeline. Državo, probudi se!«, poručuju iz AKM-a (ZG-m)