Odjeci djelovanja Hrvatskog društva za sustave

(Prvi dio – Okupljanje stručne elite)

Djelovanje pojedinih sastavnica državnog sustava određuje se zakonima bez prethodnog njihovog projektnog planiranja i analize rizika, često nepotrebno s osloncem na tuđe uzore. Najbolje se ova tvrdnja može potkrijepiti s nizom inačica različitih zakona dorađivanih tijekom proteklog desetljeća, a posebice posljednom inačicom Zakona o viskom školstvu

prof dr. Juraj Božičević

Hrvatsko drušvo za sustave, CROSS, započelo je djelovati 1991. pa je ovih dana njegovo Predsjedištvo započelo promišljati na koji način obilježiti njegovu 25. obljetnicu. Potaknuti zbivanjima u suvremenom hrvatskom gospodarstvu zaključeno je da se s raspravom o odjecima projekata Društva i njihovih poruka suvremena generacija odlučivatelja u sferama gospodarskog i političkog odlučivanja upozori na važnost međugeneracijske suradnje i očuvanja korisnih spoznaja i institucija. Hrvatsko društvo za sustave temeljilo je svoje projekte na sustavskom pristupu i na povezivanju nacionalnih i internacionalnih iskustva svojih osnivača, koji su shvaćali svu kompliciranost i kompleksnost izgradnje novo osnovane neovisne države što su je odlučili podupirati. S prvim interdisiplinarnim skupom Mislimo sustavski široj su društvenoj javnosti predstavljene postavljena vizija i misija društva:

– biti društveno priznata multidisciplinarna zajednica s područja kibernetike i znanosti o sustavima, kao i stručnjaka s područja prirodnih, humanističkih i tehničkih znanosti, koji će promicati zasade kibernetike i znanosti o sustavima, pa pridonositi razvoju Hrvatske i održanju njene samostalnosti zagovarajući sustavsko mišljenje i djelovati sinergijski, kao intelektualna elita;

– vrsno i djelatno promicati sustavsko mišljenje, spoznaje i znanje kibernetike i znanosti o sustavima, njihove primjene, a ponajprije pri holističkom promišljanju velikih i velikih sustava važnih za probitak i napredak gospodastva i dobrobit ljudi.

sustavi-bozicevicKao polazištem djelovanja poslužio nam je model države kao složenog sustava prikazan na slici. Služio nam je i pri prijenosu poruka i zaključaka političarima i odlučivateljima iz sfera političkoga i gospodarskog odlučivanja. Osobito onima koji tijekom svoje izobrazbe nisu stekli znanja potrebna za ovladavanje sustavskim mišljenjem.

Na tim smo načelima započeli djelovati i djelujemo i danas, više od dvadeset godina od njegova osnutka. Prikazujući svoje djelovanje i projekte osvrnut ćemo se na odjeke poruka i zaključaka. U nekoliko ćemo idućih članaka prikazati cjelovitost djelovanja Društva i ocijeniti učinke.

Članovi Društva su bili svjesni da su zasebno važna etička načela što će ih odgovorno prihvatiti i gajiti. Ističemo ih geslom: „Pozitivno misliti, konstruktivno djelovati“ za što jamčimo prisegom. ovako:

 »Prisežem da ću obavljati svoje zvanje savjesno i dostojanstveno. Trudit ću se da svoje vještine primjenjujem samo uz krajnje odgovorno uvažavanje dobrobiti ljudi, zemlje i svih njenih vrsta. Neću dopustiti da razlozi nacionalnosti, politike, predrasude ili materijalnog probitka utječu na moj rad i obveze za današnje i za buduće generacije.

Prisežem, poštenja mi, svečano i slobodno.«

Prvi skup – Gospodarski identitet Republike Hrvatske – organiziran kao niz od šest rasprava održan je uz potporu Hrvatske gospodarske komore, pa smo stekli i prva iskustva o mogućnosti sustavnog jačanja i djelotvornosti hrvatske stručne elite i njene spremnosti da sustavskim mišljenjem podupire razvoj tek utemeljene hrvatske države. Zaključeno je da će temeljni zadatak Društva biti stvaranje sinergije pojedinih disciplina, pa štoviše i sinergije unutar disciplina. Važan će zadatak biti promicanje sustavskog mišljenja.

I temeljno je danas, kad raspravljamo o odjecima svojeg djelovanja, odgovoriti na pitanje koliko smo u tom uspjeli, imamo li u suverenoj Hrvatskoj stručnu elitu koja može mjerodavno podupirati sfere političkog i gospodarskog odlučivanja.

Nedostatak sustavskog promišljanja razvoja prati Hrvatsku sa svekolikim nepoželjnim posljedičnim pojavama od trenutka proglašenja njene nezavisnosti. Odlučuje se o brojnim važnim pitanjima bez oslonca na svestrano dugoročno odnosno bilo kakvo planiranje razvoja. Djelovanje pojedinih sastavnica državnog sustava određuje se zakonima bez prethodnog njihovog projektnog planiranja i analize rizika, često nepotrebno s osloncem na tuđe uzore. Najbolje se ova tvrdnja može potkrijepiti s nizom inačica različitih zakona dorađivanih tijekom proteklog desetljeća, a posebice posljednom inačicom Zakona o viskom školstvu, kojima svima redom nedostaje oslonac u razvojnoj strategiji i sustavsko promišljanje. Možda je tome uzrok što u hrvatskoj klasifikaciji znanosti nema znanosti o sustavima. A na sveučilištima u pravilu nema ni pouke o toj već šest desetljeća znanoj znanosti.

Komentari su zatvoreni