Odjeci djelovanja Hrvatskog društva za sustave

(Peti dio – U 21. stoljeću s izgubljenim domoljubljem)

(Foto: Krešimir Bikić)

S vremenom smo shvatili da nam se iza leđa smiju i rugaju kako smo naivni, jer njih nisu zanimali nikakvi proizvodni projekti. Propala je tako i moguća suradnja s tvrtkama iz Malezije, Švedske, Poljske, Austrije zainteresiranim za suradnju… Ovom prilikom ćemo izostaviti i osvrt na nezainteresiranost državnih tijela i odgovornih pojedinaca redom iz svih Vlada i tijela vlasti u razdoblju razvijanja projekta. Međutim, bilo je to korisno iskustvo i žalosna spoznaja o nemogućnosti gospodarskog razvoja u Hrvatskoj

prof. dr. sc. Juraj Božičević

Deseta obljetnica djelovanja Hrvatskog društva za sustave – CROSS-a obilježena je skromno 2001. I spoznajno CROSS je, sa svojim akcijama prepoznatljivo Društvo, zakoračio u novo stoljeće. Svoje je bogato iskustvo u multidisciplinarnom timskom radu prenio Tehnološkom vijeću Ministarstva znanosti i tehnologije, koje je u to doba utemeljeno i započelo djelovati pokrenuvši projekt TEST. Vladi RH ponuđen je idejni projekt sustavskog pristupa razvoju strategije gospodarskog razvoja Hrvatske. Prijedlog je temeljen na tek objavljenoj publikaciji Hrvatska razvojna politika za gospodarstvo znanja (HATZ, Zagreb 2000.).

U Predgovoru zbornika Mislimo sustavski (CROSS, Zagreb 2001.) objavljenom u povodu 10. obljetnice CROSS-a izraženo je zadovoljstvo s postignutim uspjesima. Bio je to stanoviti oblik odgovora na često nam upućivano pitanje: »Što su motivi djelovanja članova Hrvatskog društva za sustave ?« Odgovor je glasio:

»Djelujemo kao domoljubni pokret. Sretni da imamo slobodnu Republiku Hrvatsku, potičemo skrb o njenom sveklikom razvoju, gajimo domoljublje kao misao vodilju naših projekata. U hrvatskom je društvu osuđuju kao arhaičnu, premda je u mnogim europskim zemljama temelj nacionalnog identiteta. Stoga valja navesti neke misli iz Predgovora:

Desetljeće svojeg članstva i djelovanja u Hrvatskom društvu za sustave ističemo kao izvanrednu životnu radost, jer s našim smo raznovrsnim projektima zbližili brojne različite skupine ljudi i pojedince koji raspolažu širokim opsegom znanja. S njihovom smo potporom stvorili strukturu Društva unutar koje mogu međusobno komunicirati ljudi vrlo različitih izobrazbi i svjetonazora, unutar koje mogu slobodno iznositi svoje zamisli i programe, kritički raspravljati o programima i o zamislima drugih…

Spoznali smo i neželjena zbivanja, pa i spremno uzvratili na njihove moguće posljedice. Povećanje fragmentacije i specijalizacije znanosti još uvijek nije zaustavljeno, a dovelo je do stanja u kojem sveukupne znanstvene djelatnosti gube svoj smisao, pa time ponajviše svoju korisnost za hrvatsko gospodarstvo i za dobrobit ljudi. Zato je i tema skupa kojim obilježavamo desetu obljetnicu djelovanja i naslov prigodne publikacije uzvik: Mislimo su stavski! Jedino sustavskim mišljenjem možemo potaknuti novi kreativni pokret za promjenu i prilagodbu suvremenim potrebama hrvatskog društva.

Pritom pod poboljšavanjem imamo na umu mudro domišljen skup djelovanja koja će pridonijeti dobrobiti ljudi, većoj zaposlenosti i višoj kulturi življenja. Znači, ne težimo tek uskom smislu poboljšanja gospodarstva uvozom novih tehnologija i proizvoda, već takvog gospodarstva što se neće temeljiti na zavisnosti od drugih, već takvog što će podupirati samosvojnost i stvaralaštvo, omogućiti ravnopravnu i otvorenu suradnju Hrvatske na slobodnom tržištu.

To se može ostvariti jedino uz pomoć znanja, pa je u središtu našeg zanimanja mjerodavno poslovanje znanjem, a ovom moraju služiti i znanost i struka u cjelini, što su i naše prigodne poruke.

U proljeće 2015. priprema se Izborna skupština, pažljivo se promišlja tko će u vodstvu Društva naslijediti još i danas aktivne članove osnivače. Uz obrazovanost kao zasebnu osobinu ističemo inovativnost, jer je od temeljne važnosti za gospodarski napredak i održivu budućnost Hrvatske. Inovacijskoj kulturi namjerava se posvetiti sadržaj skupa s kojim će se iduće godine obilježiti 25. obljetnicu CROSS-a.

Skrb o inovacijskoj kulturi ugrađena je u sve projekte Društva. Nakon prvih skupova o tehnologijskom razvoju, osnovan je u suradnji s Općinom Raša, 2007. godine, Forum za društveno odgovorno djelovanje. Održano je nekoliko savjetovanje posvećenih Regionalnoj društvenoj odgovornosti kao inovaciji važnoj za uspješan održivi razvoj u uvjetima globalizacije. Za suradnju je izabrana Rašu kao životni prostor sa zemljopisnim, gospodarskim, a pretpostavili smo, i društvenim pogodnostima. Postavljen je slijedeći cilj:

 Zajednički stvarati viziju budućnosti Općine Raša na načelima regionalne društvene odgovornosti.

Prethdno je objavljena publikaciju Mudra zajednica (CROSS, Zagreb, 2008.) služeći se prvim europskim iskustvima, švedskim i sjeverno talijanskim, u stvaranju regionalne društvene odgovornosti. Prema europskom shvaćanju razvoja takvog prijateljskog okruženja u životnom prostoru, poslovni svijet se potiče na društveno odgovorno ponašanje, da bi se istodobno kod zaposlenika i lokalnog stanovništva razvila svijest o potrebi da životni prostor valja razvijati kao društveno odgovornu zajednicu, koja na tom poslu povezuje sve svoje sudionike: upravu, gospodarstvo, institucije civilnog društva i dr. Tako je Forum za društveno odgovorno djelovanje zamišljen kao katalizator društvene odgovornosti i važna pomoć Općini Raša na stvaranju „prijateljskog okruženja“.

Članovi Foruma temeljili su svoje rasprave i zaključke na činjenici, da je životni prostor Općine prirodno mjesto življenja i životnih resursa generacijske opstojnosti obitelji, što zajednički djeluju i privređuju u tvornici cementa tvrtke Holcim, u Istarskoj tvornici vapna, u Luci, u Općini itd. Tijekom godina, iz naraštaja u naraštaj njihov se život mijenja zavisno od društvenih I od tržišnih i radnih uvjeta. Neprekidno, ali ne baš uspješno, nastoje ga poboljšati i obogatiti. U tom im je izuzetno važna potpora mudre inovativne razvojne strategije.

Lokalna politika nije raspolagala ni elanom niti znanjem, a bila je i pod znatnim utjecajem županijske politike, prema kojoj se nastojalo luku pretvoriti u lokalnu, županijsku. No niti Luka Rijeka kojoj je pripadala Luka Raša nije se brinula o njenom razvoju… Razmišljalo se stoga o razvojnoj strategiji koja će na najbolji način pridonijeti dobrobiti stanovnika i nadvladati ograničenja što ih stvaraju vladajući političari, kreirati korisno nacionalno gospodarsko središte. Potporu smo imali u vrijednim i dalekovidnim pojedincima. Posebno ističemo pokojnog Lučana Frankovića, koji je i savjetovao CROSS-u da pokrene suradnju s Općinom Raša.

Naglasimo: Djelovanje Foruma zamišljeno je s namjerom stvaranja Općine Raša kao mudre zajednice u suvremenim gospodarskim uvjetima. Uz to valja istaknuti: Forum je naziv za izabrano tijelo – skupinu ljudi ovlaštenu da raspravlja, zaključuje i predlaže o pitanjima socijalnog i gospodarskog razvoja, prijateljskog okruženja i boljitka stanovništva.

Juraj Božičević I Marijan Andrašec izradili su strategiju razvoja Ekoindustrijskog parka Raša – EIPR. Prihvatili su Forum i Općinsko vijeće kao osnovicu gospodarskog napretka. Kao središte djelovanja Parka predviđena je luka.

Luku Raša bilo je uz to potrebno urediti kao cjelovito i ograđeno područje prema Schengenskim načelima. Pri uređivanju lučkog područja, predviđeno je, otklonit će se dio brda na prostoru između napuštenog kamenoloma Bršica i skladišnog prostora Štalije, a kamen će se iskoristiti. Dobit će se tako lučko operativno područje i dodatne skladišne i proizvodne površine za poslovanje s ekosirovinama. Postojeća lokalna cesta između Raše i Trgeta, koja prolazi kroz lučko područje premjestit će se pritom tako da zaobilazi lučko područje, pa se na taj način cjelokupno buduće ekoindustrijsko područje prilagodi Schengenskim graničnim uvjetima.

Zamišljeni projekt razrađen je zatim kao tehnologijska platforma, u to doba suvremenu europsku inovaciju, te je kao projekt predložena Hrvatskom institutu za tehnologiju – HIT-u da je uvrsti u program suradnje Hrvatske sa EU. Projekt je izložen i dobio je potporu na sjednici Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Pula, održanoj 18. travnja 2008. u Sv. Petru u šumi, pod točkom dnevnog reda “Projekt izgradnje željezničkog tunela Ćićarija”.

Međutim , do 2011. godine Općina Raša nije izradila svoj Prostorni plan pa se i nije moglo započeti s operacionalizacijom projekta. Takvo stanje zadržalo se je do današnjih dana jer je konačno prihvaćeni Prostorni plan izrađen nedorečeno. Čak se je i nezavisno od projekta EIPR pojedinim mogućim “investiorima” nudilo preseljenje brodogradilišta Pula u Rašu, pa izgradnja hipodrom na skladišnom prostoru Štalije itd.

U međuvremenu u razdoblju od jeseni 2005. do 2012. mijenjale su se i gospodarske prilike u svijetu i u Hrvatskoj, a i početna sklonost vodstva Općine da se potakne razvoj gotovo je splasnula. Bilo je i pod utjecajem županijskih interesa. Valjalo je uložiti znatan napor u održavanje neprekidne prilagodbe projekta i poboljšavati izvorne razvojne zamisli.

S vremenom smo shvatili da nam se iza leđa smiju i rugaju kako smo naivni, jer njih nisu zanimali nikakvi proizvodni projekti. Propala je tako i moguća suradnja s tvrtkama iz Malezije, Švedske, Poljske, Austrije zainteresiranim za suradnju… Ovom prilikom ćemo izostaviti i osvrt na nezainteresiranost državnih tijela i odgovornih pojedinaca redom iz svih Vlada i tijela vlasti u razdoblju razvijanja projekta. Međutim, bilo je to korisno iskustvo i žalosna spoznaja o nemogućnosti gospodarskog razvoja u Hrvatskoj.

Usporedo smo pokrenuli više projekata i održali desetak skupova, a 2011. godine obilježili smo dvadesetu obljetnicu djelovanja sa skupom POSTANIMO NACIJA USPJEŠNA U VLASTITOJ OBNOVI.

Na nedavnoj Skupštini CROSS-a izabrano je novo Predsjedništvo. Ugledni prof. dr. sc. Bojan Jerbić izabran je za predsjednika CROSS-a, a Tomislav Stipančić za glavnog tajnika. Pod njihovim vodstvom obilježit će se iduće godine 25. obljetnica djelovanja.

Zaključujući ovaj prikaz društvenog i gospodarskog odraza djelatnosti CROSS-a završno, sa zahvalnosti ističem brojne članove, koji su svojim raspravama i dobrovoljnim radom doprinosili uspjehu projekata. Ističemo pokojne zaslužne članove, profesore Boženu Horvat, Dragu Gorupića, Srđana Lelasa, Juraja Mađarića, Antuna Penavina, Marka Petrinovića i Milana Vreska, te Vedrana Sinkovića i Milana Tojagića.