Odjeci djelovanja Hrvatskog društva za sustave

(Treći dio – Djelovanje uz birokratsku elitu)

Svoj identitet, razvitak i napredak Hrvatska mora graditi s punom svijesti o nepovoljnostima, ali i o komparativnim povoljnostima, a s maksimalnim osloncem na ljude i njihovo znanje. Valja sustavno razvijati novi moral, vrednote temeljene na pozitivnom mišljenju, na znanju i vještinama, stvarati samopouzdanje ljudi. Kulturom ponašanja i znanjem moramo spriječiti namjeru neprijatelja da izbriše tragove našega vjekovnog postojanja, ali i takve strane utjecaje što u potrazi za profitom i brzim bogaćenjem djeluju slično

prof. dr. sc. Juraj Božičević

Ubrzo nakon utemeljenja Republike Hrvatske i stvaranja njenih tijela vlasti razvija se u tim institucijama sloj nedovoljno obrazovnih činovnika. Oni svojevoljnim ponašanjem i djelovanjem unose smetnje u poslovanje vlasti. U sustavu političke i gospodarske vlasti pojavljuje se i korupcija, pojava koja se odražava i na rad znanstvenih i stručnih društava. Utjecaj te rastuće birokratske elite počinje se osjećati i pri zaobilaženju mišljenja stručnjaka i eksperata. Zanemaruje se potreba za njihovim znanjem, praksa što se proteže do današnjih dana. Dodatni cilj Društva postaje tako i nadvladavanje tog zanemarivanja u državnim strukturama i u sferi političkog odlučivanja, kako bi se ostvarila viša kvaliteta odlučivanja.

Važnost gospodarskog identiteta Republike Hrvatske, o kojem je vođeno šest rasprava na prvom skupu Hrvatskog društva za sustave, stajalište tih birokratskih elita dovodi u ozbiljno pitanje. Ne zanima ih ni jačanje ni sustavno razvijanje nacionalnog identiteta, pa ni domoljublja.

“Projekt Hrvatsko poduzetničko zborište pokrenuli smo u suradnji s gradovima i općinama. Istodobno se na hrvatskom tržištu pojavljuju inozemne tvrtke i uz pomoć već ozbiljno razvijene birokratske elite štete hrvatskom gospodarstvu”

Dobro je znano da je tek utemeljenjem slobodne države stvorena prilika da slobodno razmišljamo i raspravljamo o vlastitome identitetu, da nam posluži pri stjecanju međunarodne raspoznatljivosti, toliko važne mladoj državi. Znali smo: ne smijemo pogriješiti. Ne smijemo podilaziti razvijenom svijetu, nego se moraju čuvati i sačuvati autohtone vrednote, njegovati samopouzdanje i samosvjesnost. Identitet se stvara sustavnim i upornim radom i djelatnostima, a valja imati na umu da se predodžbe o gospodarskom identitetu mijenjaju usporedo s razvitkom države. Naše polazne uvjete za stvaranje identiteta treba tražiti i u našem dosadašnjem identitetu, koji nije bio tuđa moć, nego je naša moć, koju tek treba i prepoznati i vrednovati.

Prenaglašena orijentacija na prošlost

Potrebno je jasno definirati vlastite mogućnosti, da se ne bismo izgubili u sadašnjem vrtlogu svjetskih interesa i posljedica srpske agresije i uništavanja, da ne bismo postali objekt tuđih interesa i kombinacija, ali i da bismo izbjegli zamke prenaglašene orijentacije na prošlost. Opasnost jest i neznanje i nesnalaženje, neshvaćanje današnjih prilika ili nametanje nerealnih ambicija. Identitet je i temelj međunarodnog položaja. Bez njega ne možemo izgrađivati ni položaj međunarodnog subjekta, niti biti ravnopravan partner u međunarodnim odnosima.

Nakon prvih skupova na kojima smo stekli spoznaju o prilikama u kojima ćemo djelovati, organizirali smo ekspertne skupove, rasprave Ekonomisti i inženjeri za okruglim stolom, a zatim savjetovanja Uloga znastvenih i stručnih društava nastojeći pridonijeti sinergiji struka i dobiti odgovor na pitanje: Što su društva učinila i čine za Hrvatsku?

Svaki projekt što smo ga potaknuli kao djelatnost Hrvatskog društva za sustave bio je prilika da upoznamo mnogo novih i marljivih stručnjaka, da steknemo nove suradnike i posebne prijatelje pa da i zajednički stvorimo nove planove i ostvarujemo različite programe. Ipak, malo nam je koji projekt omogućio priliku da istodobno okupimo toliko vrijednih stručnjaka s toliko različitih područja kao skup Znanstvena i stručna društva za hrvatski gospodarski razvitak. Bilo je uistinu pravo zadovoljstvo slušati priopćenja s kojima su na tom skupu znanstvenici i stručnjaci prikazali rad svojih društava, posebice kad znamo da se radi o dobrovoljnim organizacijama i o dobrovoljnom radu i uz to o izričito jasnom, svima zajedničkom motivu, da razvojem svojih struka i područja pridonesu napretku hrvatske kulture i gospodarstva, kvaliteti života hrvatskih građana.

Komparativne prednosti i nedostaci Hrvatske

Ovitak knjige “Hrvatska znanstvena i stručna društva”

Skupovi su međutim pokazali i međusobno nedovoljno poznavanje različitih struka pa čak i kad djeluju na bliskim područjima. U javnosti jedva se ponešto zna o brojnim i izvanredno korisnim skupovima stručnjaka i znanstvenika, o njihovim različitim projektima važnim za gospodarstvo i kulturu, za zaštitu prirode, za prijenos znanja i za međunarodni prestiž Hrvatske. Objavili smo knjigu Hrvatska znanstvena i stručna društva i odlučili predstaviti široj javnosti potencijal što ga Hrvatska ima u svojim znanstvenim i stručnim društvima.

Rasprave na skupovima pomogle su zaključku što su hrvatske komparativne prednosti, ali i nedostaci, te planiranju daljnjih projekata.

Komparativne povoljnosti Hrvatske jesu: tisućljetna povijest i kultura, daroviti i radni ljudi, zemljopisni položaj, zemlja raznovrsnih prirodnih resursa: mora i otočja, planina i plodnih ravnica, tradicionalne moralne i duhovne vrednote hrvatskog naroda.

Nepovoljnosti Hrvatske jesu: nasljeđena struktura industrije, nerazvijenost infrastrukture, nedostatak sirovina i vlastitog kapitala, neprijateljska okolina, rat i posljedice rata i razaranja, prometna nepovezanost.

Svoj identitet, razvitak i napredak Hrvatska mora graditi s punom svijesti o nepovoljnostima, ali i o komparativnim povoljnostima, a s maksimalnim osloncem na ljude i njihovo znanje. Ljudima je potrebno smišljeno posvetiti brigu, kako bi se što lakše i brže prilagodili novim uvjetima i postali potpuno svjesni da žive u vlastitoj i slobodnoj državi i da im opstojnost ovisi jedino o znanju i umijeću da ga iskoriste. Valja sustavno razvijati novi moral, vrednote temeljene na pozitivnom mišljenju, na znanju i vještinama, stvarati nacionalnu svijest i samopouzdanje ljudi. Kulturom ponašanja i znanjem moramo spriječiti namjeru neprijatelja da izbriše tragove našega vjekovnog postojanja, ali i takve strane utjecaje što u potrazi za profitom i brzim bogaćenjem djeluju slično.

Uloga stručnjaka danas je višestruka. Ponajprije, stručnjak mora biti društveno odgovoran pa uz svoje zalaganje i stručni rad na konkretnim zadacima mora stvarati uvjete za gospodarski napredak, mora djelovati pozitivno i konstruktivno, uvjeravati svoju okolinu o potrebi smišljenog djelovanja i rada. Nadvladati štetno djelovanje birokratske elite, što je važna uloga Hrvatskog društva za sustave do današnjh dana.

Daljnji projekti Društva bili su:

• Hrvatski pokret za kvalitetu
• Hrvatsko poduzetničko zborište
• Obrazovanje za informacijsko društvo

Osnovani su i Promsi odbori za organizaciju kongresa:

• Luka kao složen sustav
• Grad kao složen sustav
• Tehničke znanosti za hrvatsko gospodarstvo u suradnji s tek osnovanom Hrvatskom akademijom tehničkih znanosti

Zagovornici interesa stranih tvrtki

Hrvatski pokret za kvalitetu u to je doba bio posebice važan projekt. Stvarani su uvjeti za organiziranje Infrastrukture za kvalitetu pa i prijeko potrebne poduke o kvaliteti za osoblje iz industrije. Program poduke, Četvrtkom o kvaliteti, što su ga vodili vrsni znalci Mladen Jug iz Končara, Ivica Oslić iz Tesle i Jakov Posavec iz Nuklearne elektrane Krško privukao je brojne polaznike. No susreli smo se i sa smetnjama birokratske elite koja je zagovarala interese stranih tvrtki, koje su se pojavile na hrvatskom tržištu i nudile tvrtkama inozemne certifikate o jamstvu kvalitete. Pokrenuli smo i časopis KVALITETA uz otpor suradnika HGK-a, zagovornika stranih interesa pa je tek 2005. godine, zahvaljujući Sporazumu o pridruživanju EU-u uređena Infrastruktura kvalitete i osnovani su Državni zavod za normizaciju, Hrvatska akreditacijska agencija i Hrvatski zavod za mjeriteljstvo, a pokrenuto je i osnivanje Hrvatskog mjeriteljskog instituta. O poteškoćama što ih ova infrasruktura ima s današnjom birokratskom infastrukturom nedavno smo pisali na stranicama ZG-magazina.

Projekt Hrvatsko poduzetničko zborište pokrenuli smo u suradnji s gradovima i općinama, redom: Porečom, Kostrenom, Crikvenicom, Čakovcem i to kao dvodnevne skupove. Prvog dana, prijenos znanja, predavanja o poduzetništvu, a drugog dana razgovor s odabranim lokalnim poduzetnicima o njihovim iskustvima. Obično bi naša članica prof. Božena Horvat dovela tri do četiri poduzetnika da sustavno govore o svojim iskustvima, organizaciji svoje tvrtke, o tržištu, o konkurenciji. Slijedila je rasprava, a izvedeni su i brojni korisni zaključci.

Istodobno se na hrvatskom tržištu pojavljuju inozemne tvrtke i uz pomoć već ozbiljno razvijene birokratske elite štete hrvatskom gospodarstvu. Pratili smo i utjecaj trgovine i sve većeg uvoza, a kao primjer navodi se utjecaj nizozemskih poduzetnika na stakleničku proizvodnju cvijeća i bilja. I ovih dana čitamo o ponovnim poteškoćama stakleničke proizvodnje.

Tablica: Utjecaj uvoza na pad stakleničke proizvodnje

Dok je Hrvatsko društvo za sustave prenosilo znanje o poduzetništvu, stranci uz pomoć hrvatske birokratske elite organizirali su bogate zakuske za cvjećare i uništavali domaću proizvodnju.