(Treći dio – Djelovanje uz birokratsku elitu)
Svoj identitet, razvitak i napredak Hrvatska mora graditi s punom svijesti o nepovoljnostima, ali i o komparativnim povoljnostima, a s maksimalnim osloncem na ljude i njihovo znanje. Valja sustavno razvijati novi moral, vrednote temeljene na pozitivnom mišljenju, na znanju i vještinama, stvarati samopouzdanje ljudi. Kulturom ponašanja i znanjem moramo spriječiti namjeru neprijatelja da izbriše tragove našega vjekovnog postojanja, ali i takve strane utjecaje što u potrazi za profitom i brzim bogaćenjem djeluju slično
prof. dr. sc. Juraj Božičević
Ubrzo nakon utemeljenja Republike Hrvatske i stvaranja njenih tijela vlasti razvija se u tim institucijama sloj nedovoljno obrazovnih činovnika. Oni svojevoljnim ponašanjem i djelovanjem unose smetnje u poslovanje vlasti. U sustavu političke i gospodarske vlasti pojavljuje se i korupcija, pojava koja se odražava i na rad znanstvenih i stručnih društava. Utjecaj te rastuće birokratske elite počinje se osjećati i pri zaobilaženju mišljenja stručnjaka i eksperata. Zanemaruje se potreba za njihovim znanjem, praksa što se proteže do današnjih dana. Dodatni cilj Društva postaje tako i nadvladavanje tog zanemarivanja u državnim strukturama i u sferi političkog odlučivanja, kako bi se ostvarila viša kvaliteta odlučivanja.
Važnost gospodarskog identiteta Republike Hrvatske, o kojem je vođeno šest rasprava na prvom skupu Hrvatskog društva za sustave, stajalište tih birokratskih elita dovodi u ozbiljno pitanje. Ne zanima ih ni jačanje ni sustavno razvijanje nacionalnog identiteta, pa ni domoljublja.
“Projekt Hrvatsko poduzetničko zborište pokrenuli smo u suradnji s gradovima i općinama. Istodobno se na hrvatskom tržištu pojavljuju inozemne tvrtke i uz pomoć već ozbiljno razvijene birokratske elite štete hrvatskom gospodarstvu”
Dobro je znano da je tek utemeljenjem slobodne države stvorena prilika da slobodno razmišljamo i raspravljamo o vlastitome identitetu, da nam posluži pri stjecanju međunarodne raspoznatljivosti, toliko važne mladoj državi. Znali smo: ne smijemo pogriješiti. Ne smijemo podilaziti razvijenom svijetu, nego se moraju čuvati i sačuvati autohtone vrednote, njegovati samopouzdanje i samosvjesnost. Identitet se stvara sustavnim i upornim radom i djelatnostima, a valja imati na umu da se predodžbe o gospodarskom identitetu mijenjaju usporedo s razvitkom države. Naše polazne uvjete za stvaranje identiteta treba tražiti i u našem dosadašnjem identitetu, koji nije bio tuđa moć, nego je naša moć, koju tek treba i prepoznati i vrednovati.
Prenaglašena orijentacija na prošlost
Potrebno je jasno definirati vlastite mogućnosti, da se ne bismo izgubili u sadašnjem vrtlogu svjetskih interesa i posljedica srpske agresije i uništavanja, da ne bismo postali objekt tuđih interesa i kombinacija, ali i da bismo izbjegli zamke prenaglašene orijentacije na prošlost. Opasnost jest i neznanje i nesnalaženje, neshvaćanje današnjih prilika ili nametanje nerealnih ambicija. Identitet je i temelj međunarodnog položaja. Bez njega ne možemo izgrađivati ni položaj međunarodnog subjekta, niti biti ravnopravan partner u međunarodnim odnosima.
Nakon prvih skupova na kojima smo stekli spoznaju o prilikama u kojima ćemo djelovati, organizirali smo ekspertne skupove, rasprave Ekonomisti i inženjeri za okruglim stolom, a zatim savjetovanja Uloga znastvenih i stručnih društava nastojeći pridonijeti sinergiji struka i dobiti odgovor na pitanje: Što su društva učinila i čine za Hrvatsku?
Svaki projekt što smo ga potaknuli kao djelatnost Hrvatskog društva za sustave bio je prilika da upoznamo mnogo novih i marljivih stručnjaka, da steknemo nove suradnike i posebne prijatelje pa da i zajednički stvorimo nove planove i ostvarujemo različite programe. Ipak, malo nam je koji projekt omogućio priliku da istodobno okupimo toliko vrijednih stručnjaka s toliko različitih područja kao skup Znanstvena i stručna društva za hrvatski gospodarski razvitak. Bilo je uistinu pravo zadovoljstvo slušati priopćenja s kojima su na tom skupu znanstvenici i stručnjaci prikazali rad svojih društava, posebice kad znamo da se radi o dobrovoljnim organizacijama i o dobrovoljnom radu i uz to o izričito jasnom, svima zajedničkom motivu, da razvojem svojih struka i područja pridonesu napretku hrvatske kulture i gospodarstva, kvaliteti života hrvatskih građana.
Komparativne prednosti i nedostaci Hrvatske
Skupovi su međutim pokazali i međusobno nedovoljno poznavanje različitih struka pa čak i kad djeluju na bliskim područjima. U javnosti jedva se ponešto zna o brojnim i izvanredno korisnim skupovima stručnjaka i znanstvenika, o njihovim različitim projektima važnim za gospodarstvo i kulturu, za zaštitu prirode, za prijenos znanja i za međunarodni prestiž Hrvatske. Objavili smo knjigu Hrvatska znanstvena i stručna društva i odlučili predstaviti široj javnosti potencijal što ga Hrvatska ima u svojim znanstvenim i stručnim društvima.
Rasprave na skupovima pomogle su zaključku što su hrvatske komparativne prednosti, ali i nedostaci, te planiranju daljnjih projekata.
Komparativne povoljnosti Hrvatske jesu: tisućljetna povijest i kultura, daroviti i radni ljudi, zemljopisni položaj, zemlja raznovrsnih prirodnih resursa: mora i otočja, planina i plodnih ravnica, tradicionalne moralne i duhovne vrednote hrvatskog naroda.
Nepovoljnosti Hrvatske jesu: nasljeđena struktura industrije, nerazvijenost infrastrukture, nedostatak sirovina i vlastitog kapitala, neprijateljska okolina, rat i posljedice rata i razaranja, prometna nepovezanost.
Svoj identitet, razvitak i napredak Hrvatska mora graditi s punom svijesti o nepovoljnostima, ali i o komparativnim povoljnostima, a s maksimalnim osloncem na ljude i njihovo znanje. Ljudima je potrebno smišljeno posvetiti brigu, kako bi se što lakše i brže prilagodili novim uvjetima i postali potpuno svjesni da žive u vlastitoj i slobodnoj državi i da im opstojnost ovisi jedino o znanju i umijeću da ga iskoriste. Valja sustavno razvijati novi moral, vrednote temeljene na pozitivnom mišljenju, na znanju i vještinama, stvarati nacionalnu svijest i samopouzdanje ljudi. Kulturom ponašanja i znanjem moramo spriječiti namjeru neprijatelja da izbriše tragove našega vjekovnog postojanja, ali i takve strane utjecaje što u potrazi za profitom i brzim bogaćenjem djeluju slično.
Uloga stručnjaka danas je višestruka. Ponajprije, stručnjak mora biti društveno odgovoran pa uz svoje zalaganje i stručni rad na konkretnim zadacima mora stvarati uvjete za gospodarski napredak, mora djelovati pozitivno i konstruktivno, uvjeravati svoju okolinu o potrebi smišljenog djelovanja i rada. Nadvladati štetno djelovanje birokratske elite, što je važna uloga Hrvatskog društva za sustave do današnjh dana.
Daljnji projekti Društva bili su:
- Hrvatski pokret za kvalitetu
- Hrvatsko poduzetničko zborište
- Obrazovanje za informacijsko društvo
Osnovani su i Promsi odbori za organizaciju kongresa:
- Luka kao složen sustav
- Grad kao složen sustav
- Tehničke znanosti za hrvatsko gospodarstvo u suradnji s tek osnovanom Hrvatskom akademijom tehničkih znanosti
Zagovornici interesa stranih tvrtki
Hrvatski pokret za kvalitetu u to je doba bio posebice važan projekt. Stvarani su uvjeti za organiziranje Infrastrukture za kvalitetu pa i prijeko potrebne poduke o kvaliteti za osoblje iz industrije. Program poduke, Četvrtkom o kvaliteti, što su ga vodili vrsni znalci Mladen Jug iz Končara, Ivica Oslić iz Tesle i Jakov Posavec iz Nuklearne elektrane Krško privukao je brojne polaznike. No susreli smo se i sa smetnjama birokratske elite koja je zagovarala interese stranih tvrtki, koje su se pojavile na hrvatskom tržištu i nudile tvrtkama inozemne certifikate o jamstvu kvalitete. Pokrenuli smo i časopis KVALITETA uz otpor suradnika HGK-a, zagovornika stranih interesa pa je tek 2005. godine, zahvaljujući Sporazumu o pridruživanju EU-u uređena Infrastruktura kvalitete i osnovani su Državni zavod za normizaciju, Hrvatska akreditacijska agencija i Hrvatski zavod za mjeriteljstvo, a pokrenuto je i osnivanje Hrvatskog mjeriteljskog instituta. O poteškoćama što ih ova infrasruktura ima s današnjom birokratskom infastrukturom nedavno smo pisali na stranicama ZG-magazina.
Projekt Hrvatsko poduzetničko zborište pokrenuli smo u suradnji s gradovima i općinama, redom: Porečom, Kostrenom, Crikvenicom, Čakovcem i to kao dvodnevne skupove. Prvog dana, prijenos znanja, predavanja o poduzetništvu, a drugog dana razgovor s odabranim lokalnim poduzetnicima o njihovim iskustvima. Obično bi naša članica prof. Božena Horvat dovela tri do četiri poduzetnika da sustavno govore o svojim iskustvima, organizaciji svoje tvrtke, o tržištu, o konkurenciji. Slijedila je rasprava, a izvedeni su i brojni korisni zaključci.
Istodobno se na hrvatskom tržištu pojavljuju inozemne tvrtke i uz pomoć već ozbiljno razvijene birokratske elite štete hrvatskom gospodarstvu. Pratili smo i utjecaj trgovine i sve većeg uvoza, a kao primjer navodi se utjecaj nizozemskih poduzetnika na stakleničku proizvodnju cvijeća i bilja. I ovih dana čitamo o ponovnim poteškoćama stakleničke proizvodnje.
Dok je Hrvatsko društvo za sustave prenosilo znanje o poduzetništvu, stranci uz pomoć hrvatske birokratske elite organizirali su bogate zakuske za cvjećare i uništavali domaću proizvodnju.
Ponovno izvrstan članak iz pera uglednog autora. Ovaj portal ima sve više autora koji nešto znače na svom području. Već ovaj tjedan troje.
Drago nam je da ste to primijetili. Riječ je o ljudima koji temeljem svog rada i djelovanja zaslužuju medijski prostor, a takvima ga uvijek rado ustupamo.