Od kardiovaskularnih bolesti umire 49 % žena i 38,3 % muškaraca

Od kardiovaskularnih bolesti umire 49 % žena i 38,3 % muškaraca

U povodu obilježavanja Svjetskog dana srca Zaklada “Hrvatska kuća srca” je u petak iznijela predstavila najnovije epidemiološke podatke o kardiovaskularnim bolestima za 2018 godinu.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti, a od njih je 2018. godine umrlo 23.048 osoba, odnosno čak 43,7 % ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrokovale smrt kod 49 % žena (13.093) i 38,3 % muškaraca (9955). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 19,3 % (10.159) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 11,6 % (6137) u ukupnom mortalitetu.

Upravitelj Zaklade, akademik Davor Miličić je rekao da se u Hrvatskoj puno postiglo u liječenju kardiovaskulranih bolesti. „Ljudski vijek se u posljednjih dvadesetak godina produžio i za to je zaslužan napredak medicine, prevencijske i terapijske. U toj terapijskoj medicini smatra se da je za dvije trećine produljenja ljudskog života zaslužan upravo napredak kardiologije. Prema tome, kardiologija je jedna od najdinamičnijih struka u današnjoj medicini koja dosta može spašavati mnoge ljudske živote, produljiti ljudski život nizom intervencija i lijekova “, istaknuo je akademik Miličić. Pojasnio je da se u kardiologiji, ako pacijent dođe na vrijeme, većina bolesti može dobro liječiti i izliječiti, a u slučaju zatajivanja srca uspješno se obavlja transplantacija srca ili ugradnja mehaničkih crpki.

Naglasio je da kardiologija kao struka i dalje napreduje, od farmakologije do razvoja sofisticiranih inteligentnih uređaja koji pacijentima omogućuju kvalitetniji i dulji život.

„Što se tiče lijekova mnogi su djelotvorni, od običnih diuretika kojima se može spasiti život bolesnika koji je akutno dekompenziran , do antiartimika kojima se može pomoći u slučaju smrtonosnih aritmija, a postoje i brojni lijekovi koji na dugi rok spašavaju živote. Najbolji primjer su statini, lijekovi za snižavanje masnoća u krvi koji djeluju i protuupalno i na taj način sprječava napredovanje pa i nastanak arterioskleroza, a postoje i brojni novi lijekovi koji se nadopunjuju na klasičnu terapiju i vrlo su obećavajući. Za njih postoje velike znanstvene studije, a oni bacaju jedno novo svjetlo na budućnost kardiologije,jer se kombinacijom različitih lijekova u velikoj mjeri može u ne tako dalekoj budućnosti iskorijeniti arterioskleroza, od čega se najčešće umire“, istaknuo je akademik Miličić.

Naglasio je da je broj oboljelih od kardiovaskulranih bolesti u porastu, a cilj je odgoditi vrijeme u kojem nastaju te bolesti za što je bitna kardiovaskularna prevencija.

„Kod nas je problem što od kardiovaskulranih bolesti u velikoj mjeri obolijeva radno aktivno stanovništvo, odnosno mladi ljudi“, izjavio je akademik Miličić.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo docent Krunoslav Capek je pozdravio održavanje javnozdravstvenih akcija o kardiovaskularnim bolestima u kojima sudjeluje i HZJZ.

„Nedostaje akcije države i fiskalne politike da se smanji dostupnost štetnih proizvoda. Pokušali smo da se poveća porez na cigarete i žestoka alkoholna pića. To je jedna od bitnih mjera i u drugim zemljama”, rekao je Capek. Osim poreza i smanjenja dostupnosti tih proizvoda kao učinkovitu mjeru smatra da treba povećati i porez na pića s visokim udjelom šećera.

Istaknuto je i da su kardiovaskularni bolesnici veliki teret, odnosno trošak u zdravstvenom sustavu. Najveći dio troška odnosi se na bolničko liječenje tih pacijenata, a zatim i na lijekove. Osim kardiovaskularnih bolesti ovi pacijenti imaju i druge kronične nezarazne bolesti, najčešće dijabetes i onda su ti pacijenti još skuplji za zdravstveni sustav, jer se rješavaju komplikacije dijabetesa.

“Dakle, glavni problem za zdravstveni sustav su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest i onkološke bolesti. Te tri skupine bolesti predstavljaju 50 % svih rashoda zdravstvenog sustava“, rekla je dr. med. Tereza Šarić.

Ovogodišnji Svjetski dan srca obilježava se pod geslom „Budi heroj srca“, a ideja je stvaranje globalne zajednice pravih heroja, ali i običnih ljudi koji svojim primjerom i zdravim životom motiviraju i inspiriraju druge u svom okruženju da žive zdravije i brinu o svom srcu.

Gordan Dobrinić – prvi heroj srca

Na konferenciji za novinare Zaklada Hrvatska kuća srca dala je i priznanje prvom heroju srca Gordanu Dobriniću, domaru zagrebačke Osnovne škole Janka Draškovića koji je prošao edukaciju za oživljavanje u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba s ostalim osobljem škole i u kolovozu spasio život slučajnom prolazniku koji je doživio iznenadni srčani zastoj u blizini škole.

Javnozdravstvena akcija na Trgu

U sklopu Svjetskog dana srca Zaklada “Hrvatska kuća srca” i Gradski ured za zdravstvo u suradnji Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara u nedjelju u u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića od 9 do 13 organizirat će javnozdravstvenu akciju. Građani će moći izmjeriti arterijski krvni tlak uz otkrivanje fibrilacije atrija i drugih aritmija, razinu glukoze u krvi, izračunati indeks tjelesne mase i savjetovati se s nutricionistima o zdravoj prehrani.

 Ivana vranješ