Obrana od poplava i planiranje

Kako to izgleda u Hrvatskoj

(Potopljene kuće u Gunji 2014. godine / Foto: Dalibor Platenik – Dali, CC BY 3.0, Wikimedia Commons)

Prema zakonima Republike Hrvatske i pravilima struke, potrebama gospodarstva, ekonomije i građana, trebalo bi obučiti i izraditi planove obrane od poplava. Nakon toga izgraditi potrebni sustav obrane i – najvažnije: provoditi brigu i obranu od poplava. Sanacija posljedica od poplava trenutno veoma zaostaje prema potrebama. Iako imao Civilnu zaštitu, mnogi prilozi u medijima pokazuju da su poplavljeni prečesto ostavljeni sami sebi.

Za sve aktivnosti je odgovorna Vlada RH, javno poduzeće Hrvatske vode i Civilna zaštita koji moraju imati financijske, materijalne ljudske i sve druge potrebne resurse i organizaciju u pripremi i pričuvi 24 sata, te Crveni križ i još neke udruge ne vladine skrbničke organizacije i udruge.

Ako pogledamo u Wikipediju, poplava ili povodanj se definira sljedećim citatom:

»Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl. Prema uzrocima nastanka poplave se mogu podijeliti na: (Ne odgovornost, ne znanje i nebriga nisu navedeni!)

– poplave nastale zbog jakih oborina,

– poplave nastale zbog nagomilavanja leda u vodotocima,

– poplave nastale zbog klizanja tla ili potresa,

– poplave nastale zbog rušenja brane ili ratnih razaranja.«                      

Sve upućuje na to da se u Hrvatskim vodama i vlastima RH uvažavaju baš i samo ti uzroci poplava i ništa drugo. Uglavnom se za poplave „okrivljuje“ velike, ili prevelike, ili dugotrajne ii iznenadne padaline!?

Primjeri djelovanja nadležnih u obrani od poplava

U samostalnoj RH državi d 1991. g. samo jednom je za poplavu, uz neke druge tada nevažne čimbenike bila okrivljena „voda“ rijeke Save, koja je „sama“ odnijela novi nešto ranije izgrađen nasip na Savi kod sela Gunja u Slavoniji! Za nasip nitko nije odgovarao!

Pitanje redovitih poplava koje se dogode gotovo svake godine na dijelu zemljišta, okućnica i građevina u centru grada Siska, na prostoru 1800 m x oko 800 m u MZ Zeleni brijeg, riješeno je zaključivanjem od „nadležnih“, da je to voda od tzv. prevelikih padalina i dijelom tzv. zaobalne vode. A tu su i procjedne vode kroz nasipe na r. Savi!?

Sve je to točno, ali to i svi tamo građani znaju. Za postojeći otvoreni kanal iskopan baš za to prije oko 90 godina, ali je dijelom zatrpan od 1992. g. do danas i nitko ga ne želi ili ne zna osposobiti na protočnost onih navedenih voda. Načulo se da je novi kanal za to isto u projektiranju!?

Hrvatska strepi preko 30 godina zbog poplava karlovačkog područja, grada na 3-4 rijeke. Tamo Hrvatske vode oko 25-30 g. grade nasipe, kanale, ustave jezera i drugo, a i ove godine su desetine kuća i polja te drugih desetina građevina poplavljene kao da se ništa nije napravilo sve do siječnja 2023.g. Naravno da se mnogi pitaju zašto se sve to gradilo. Koliko to košta i dali je to plaćeno realnom cijenom građani to ne znaju.

Poplave kao svakodnevica

Na području uz r. Kupu od Karlovačke županije sve do Siska, pa zatim u nastavku i veoma povezano prema istoku nizvodno Savom, uz brojne pritoke od r. Odre, moslavačkih i dijela slavonskih rijeka (Lonja, Obžev, Trebež, Ilova, Pakra i drugi potoci i rječice prema Slavonskom brodu), sve do kraja Sisačko-Moslavačke županije, poplave i ugroze su, čini se, svakodnevica. Slično kao kod Karlovca. Osim jednog čina.

Nakon izrade projekta kanala „Sava-Odra-Sava“ duljine oko 50 km, (oko 1973.g.). do ulijeva u Savu u Sisku kod s. Bok Palanječki, izgrađeno je do 1991.g. samo do oko 25 km, do sela Peščenica. Ta izgradnja je prekinuta sve do danas. Prekid radova opravdavao, među ostalim, agresijom Srbije na Hrvatsku i druge, ali rat je završio 1995.g. I odjednom oko 2014.g. se dogodila promjena naziva tog kanala u kanal „Sava-Odra“! Prije silaska s auto ceste za Veliku Goricu od juga, postoji most preko tog preimenovanog kanala!

Ističe se taj„bivši“ Kanal Sava-Odra-Sava od preljeva u Jankomiru na Savi u Zagrebu, ima važnu ulogu u obrani od poplava Zagreba. Građen je za brzo otjecanje velikih vodnih valova dalje od Zagreba prema Savi kod Siska i dalje. To je ogromna retencija – rezervoar vode kad je ima previše. I treće barem, za održavanje potrebnog nivoa podzemnih voda za polja, i šume te usputne rijeke potoke i mrtvaje i život u njim. Kolateralna korist je također mogućnost navodnjavanja usputnih desetina tisuća hektara polja itd.

Oteretni kanal koji se ne koristi

Profil tog kanala je približno 50 % kapaciteta vode u r, Kupi kod Siska. Ali, kanal se ne koristi za odvodnju onih “velikih“ ili „iznenadnih“ velikih voda iz Wikipedije. Ipak, obale su uredno pokošene, okoliš je relativno čist i td. ali su uz kanal izgrađene hacijende i imanja zaslužnika, tzv. društveni klubovi za ovo ili ono te određena gospodarstva koji ne trebaju navodnjavanje, pa se voda kod velikih vodnih valova i kišurina ne pušta u kanal više od 12 godina!?

Uz navedeno tko još pamti plan građenja hidroelektrane na Savi kod Sisak, oko 1970. g., kod ulijeva projektiranog kanala iz Zagreba u Savu kod s. Bok Palanječki i snage oko 50 MW!? Treba spomenuti to da do danas nije projektirana niti izgrađena niti jedna elektrana bilo koje vrste u RH. Čini se da bi netko prodao i nuklearku, samo da je „našao“ kupca. A ona radi veoma dugo i sigurno što dokazuje da smo i u „crnom mraku“ izgradili kvalitetnu elektranu i da ju i danas znamo voditi! Da, „svi mi“ smo ju izgradili dok smo bili „mali“.

O plavljenju sela nizvodno od Karlovca sve do Siska, o poplava iliti „plovama“ uz morsku obalu se pisalo na portalu ZG-magazin u prvom eseju, „O hrvatskim vodostajima“, 23.1.2023. g. i drugom, „Poplave i o njima“ dana 30.1. 2023. g.

Poplave – zakoni i pravosuđe

Iz zakona i drugih propisa se razlikuje i odgovornost za obranu od poplava, također i za štete učinjene poplavama. Odgovornosti su delegirane na općine, gradove i županije, kao lokalne uprave i samouprave te Vlada RH. Vlada ima javno poduzeće HV, a događa se da svoju ne-odgovornost prenosi na HV i na niže instance, a to isto rade i HV prema niže.

Znamo da je obrana od poplava veoma složena djelatnost skupa i zahtjevna, pa je upitno, kako naših preko 400 veoma siromašnih općina i desetine i 21 županija mogu išta u tome učiniti. U zakonodavstvu RH i pravosuđu se nalaze velike kočnice za provođenja zakona u korist oštećenih i obespravljenih godinama poplavljivanih. Teška je istina da do danas još nitko u RH nije nikome isplatio neku „realnu“ štetu zbog poplava, a bio je odgovoran za to! Isplaćeni su rijetko ali mizerni iznosi koji niti približno nisu obeštećenja.

Svatko s dokumentima za gradnju svih građevina i druge nekretnine ima pravo na isplatu štete učinjene poplavom, osim u iznimnim slučajevima. Dokumente o gradnji s urbanističkim uvjetima se izdaje kad je odgovarajući prostor namijenjen za to. Nema navoda o mogućim poplavama. Ako doživite poplavu, normalno i logično bi bilo da imate pravo na odštetu.

Primjer, ako vam u dozvoli i piše da ste dužni podići pod svoje kuće, na nivo od 70 cm od tla u trenutku izdavanja iste i drugi uvjeti, onda svaka veća voda od toga koja vas pogodi i učini vam štete daje vam i određeno pravo na odštetu. Jer, zašto inače plaćamo građevinsku dozvolu, zašto NUV-naknadu za uređenje voda, poreze i prireze i td. Nije valjda samo za plaće u lokalnim zajednicama i Vladi i HV-u. To je logika pravnog sustava suvisle pravne države, ali i razuma kojim čovjek raspolaže ili ne!

Što može ući u planiranje obrane od poplava

RH ima određene planove zaštite od poplava, valjda, iako se svaka poplava u RH naziva „iznenadna!? Možda se zbog toga svaka poplava imenuje kao „iznenadna“, a odgovorni uzroci su promjena klime zbog utjecaja čovjeka i time izazvanih iznenadnih i velikih padalina i td.!? To i jesu već niz godina glavni i jedini odgovori odgovornih za brojne i neopravdane poplave. Još nitko u RH nije dokazao nekim podacima da je samo klima i padaline ovakve i onakve uzrok brojnim poplavama a ne nebriga nadležnih. Ako je samo velika količina vode razlog poplavama, onda nam je kraj blizu!

Principi planiranja obrane od poplava moraju uzeti u obzir izgradnje nasipa, kanala, retencija vode i sve to povezano u svakodnevnom međudjelovanju. I uz to imati sustav osmatranja i javljanja. Ovo planiranje treba biti koherentno budućim planovima razvoja cijele države za period od 30 g. s mogućim varijantama ekstenzija i smjerova daljnjeg razvoja.

Ljudsko djelovanje se naziva i razvoj civilizacije, a u tom razvoju smo postali nevjerojatno nezasitni bahati i bez granica u zadovoljavanju svoje prevelike pohlepe, a to često nazivamo ljudski komfor ili standard življenja. Evo malo podataka iz Wikipedije.

Površina Zemlje je 510 065 284 km², od čega na kopno otpada samo 148 939 063 km² (29 % ukupne površine), a ostalo na vodu, 361 126 221 km2. Hidrološki ciklus je kruženje vode oko nas prikaz je slijedeći. 

Vjeruje se da prikazi i podaci popunjavaju praznine i ovog eseja u našim znanjima ako sami želimo nešto procjenjivati o ovim sadržajima.