Obnova zagrebačkih muzeja i muzejske baštine

Četiri muzeja najavljuju vrlo ambiciozne projekte koji neće biti tako skoro realizirani, ali koji bi u sljedećih nekoliko godina trebali uvelike pridonijeti bogatijoj muzejskoj ponudi Zagreba

Dobro je poznata činjenica da je mnogim zagrebačkim muzejima potrebna obnova i bolji uvjeti za rad i prezentaciju. Tim je povodom u utorak u palači Dverce po prvi puta predstavljen projekt obnove četiri zagrebačka muzeja – Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Etnografskog muzeja, Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ te Muzeja za umjetnost i obrt kroz fondove Europske unije i uz pokroviteljstvo Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

O obnovi četiri zagrebačka muzeja na konferenciji za novinare govorili su Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“, Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja, Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt te Iva Mihoci, viša kustosica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Od predstavnika Grada, na konferenciji za novinare prisustvovali su pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić i pročelnica Gradskog ureda za programe i projekte Europske unije Jelena Ricov.

Prema onome što se moglo čuti, sva četiri spomenuta muzeja najavljuju vrlo ambiciozne projekte koji neće biti tako skoro realizirani, ali koji bi u sljedećih nekoliko godina trebali uvelike pridonijeti bogatijoj muzejskoj ponudi Zagreba.

 Hrvatski prirodoslovni muzej dobio je bespovratan novac, nešto malo manje od četiri milijuna kuna, a riječ je o novcu za projektiranje, tj. projektnu dokumentaciju. Najveći dio tog novca bit će utrošen za glavni izvedbeni projekt novog stalnog postava kao i za rekonstrukciju postojeće zgrade. Zbog skučenosti i premalog izložbenog prostora, Hrvatski prirodoslovni muzej zasad ima izloženo svega 0,2 posto od njihovih eksponata. U sklopu obnove planiraju temeljitu obnovu palače Amadeo u kojoj je muzej smješten, pri čemu će se paziti da novi prostor bude prilagođen osobama s invaliditetom, s dva ulaza, jedan sa strane šume Tuškanac i jedan sa strane Dubravkinog puta. Nadalje, Hrvatski prirodoslovni muzej trebao bi dobiti pet novih certifiriranih laboratorija, natkriveno dvorište koje je zamišljeno kao multidisciplinarno gdje će se moći održavati koncerti i razna druga događanja. Sve u svemu, novi, preuređeni prostor bi trebao imati i daleko veći broj sadržaja. Dosadašnjih osamsto četvornih metara izložebnog prostora trebalo bi biti povećano na 3500 četvornih metara.

 „Ono što bih posebno istaknula da je to da je s dobivanjem ovih novaca ustvari počeo stoljetni san generacija i genaracija prirodoslovaca za jednim novim i modernim prirodoslovnim muzejom, jer ono što mi imamo i što je duboko sakriveno je u rangu sa svim svjetskim i prirodoslovnim muzejima. Držim da Grad Zagreb i Hrvatska to zaista i zaslužuju“, rekla je za ZG-magazin Tatjana Vlahović, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Obnova zgrade Etnografskog muzeja

Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja, govorila je obnovi kulturne baštine ne samo u smislu bolje prezentirane kao turističke atrakcije nego i u kontekstu gospodarskog rasta i generiranja zarade. Etnografski muzej u ovom projektu nuditi prijedlog o obnavljanju baštine za pametan i održiv razvoj u hiperpovezanom globalnom svijetu. Zgrada u kojoj se nalazi Etnografski muzej je vrijedan primjerak secesijske arhitekture. U njoj se nekada nalazio Obrtni dom. Kroz ovaj projekt obnovit će se zgrada muzeja, uredit će se i zapušteno dovrište. Preuređenje podrazmijeva bolje uvjete za posjete većih grupa i osoba s invaliditetom. Preuređenje podrazmijeva još bogatiju ponudu i organiziranje različitih događanja pa tako i hunmanitarnih. Valja spomenuti da je upravo ovaj muzej prvi otvorio svoja vrata i kućnim ljubimcima, a u travnju ove godine postavit će veliku izložbu o ljudima i životinjama.

„Mi promičemo toleranciju i multikulturalnost. Preuređenjem stare zgrade dobit ćemo novi prostor za druženje, učenje i razonodu. Mi vjerujemo da je interakcija ključ do srca naših posjetitelja. U petak, 27. siječnja u Noći muzeja prikazat ćemo prijedlog rekonstrukcije pročelja naše zgrade u 3D tehnici“, kazala je Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja.

Revitalizacija palače Gvozdanović

Muzej za umjetnost i obrt već dugo je jedno od najpopularnijih okupljališta svih generacija. Ravnatelj MUO-a, Miroslav Gašparović predstavio je prijedlog revitalizacije Palače Babočaj-Gvozdanović.

U toj prekrasnoj palači nalazi se umjetnička zbirka, ambijentalna cjelina, koja svojim uređenjem dokumentira kulturu življenja imućnijeg građanstva u Zagrebu krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbirka Anke Gvozdanović i njezina supruga, koja od 1967. djeluje pod upravom Muzeja za umjetnost i obrt, kao sačuvani cjeloviti povijesni ambijent nezaobilazna je sastavnica kulturne povijesti Zagreba, ali i njegove sadašnjosti.

Prema Gašparovićevim riječima, Palača Babočaj-Gvozdanović bi trebala biti dobar primjer samoodrživosti u financijskom i energetskom smislu. Bitno je reći da od 1929. godine zrada nije bila preuređivana i obnovljena tako da je u prilično zapuštenom stanju. Preuređenje palače, prema najavama, donijelo bi novo ruho postojećem glazbenom salonu, u funkciju bi trebalo biti stavljeno potkrovlje u kojem bi bila multimedijalna dvorana, zatim nova suvenirnica na samom ulazu, dok bi u podrumu trebala biti nova kavana s pogledom na terasu, koja vrtom kaskadno spaja Gornji grad s Dubravkinim putem (palača se nalazi u Visokoj ulici na broju 8). Dakle, uz muzejski segment, trebalo bi ovim preuređenjem doći i do zapošljavanja novih ljudi. Vrijednost projekta iznosi oko 4,7 milijuna eura.

Tehnički muzej »Nikola Tesla« dobiva odjel »Made in Croatia«

Što se tiče popularnog Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“, to je zagrebački muzej koji na godinu ima više od pet tisuća vodstava. Nalazi se na zanimljivom mjestu, na prijelazu nekad industrijske Trešnjevke i centra grada. Ovim bi projektom Tehnički muzej trebao dobiti djelomičnu obnovu infrastrukture dvorišta i obnovu hale B, zgrade koja je okomita na Savsku cestu. Cijeli kompleks Tehničkog muzeja ima status kulturnog dobra. Novcem iz EU fondova ovaj bi muzej trebao dobiti novi tematski park na temu obnovljivih izvora energije u njihovom dvorištu. Riječ je o umjetničkoj i znanstveno-tehničkoj instalaciji, a budući da će biti raspisan natječaj, u muzeju očekuju kreativne prijedloge.

„Uvest ćemo nove sadržaje, četiri nova odjela: Odjel komunikacija – Od pisaljke do satelita, Odjel posvećen inovatorstvu, napravit ćemo ga u suradnji s Društvom inovatora, Odjel Made in Croatia, tu će se predstavljati dostignuća hrvatske znanosti i tehnologije kroz povijest i smatramo da će to biti nezaobilazna točka posjeta. Imat ćemo i dodatne edukativne sadržaje, dio sa retro tehnologijama…Bitno nam je uređenje i poboljšanje kavalitete posjeta. Napravit ćemo novi info pult, garderobu za popsjetitelje i dizalo za osobe s invaliditetom. Oni zasad, nažalost, ne mogu na prvi kat, ali to ćemo promijeniti. Planiramo uvesti i dio legendi na Brajevom pismu. Dakle, govorimo o većoj integraciji svih skupina posjetitelja. Sve to bi trebalo pridonijeti ne samo većoj popularnosti našeg muzeja nego i cijele zajednice. Naše dvoriše sa bežičnim internetom, kafićem i suvenirnicom trebalo bi postati točka okupljanja, važna točka komunikacije grada Zagreba“, objasnila je Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“.

Treba uložiti da bi se dobilo

Pročelnica Gradskog ureda za programe i projekte Europske unije Jelena Ricov zahvalila je svima iz zagrebačkih muzeja, ne samo ravnateljima već i svim djelatnicima na strpljenju te je najavila da će u idućih šest mjeseci biti objavljeni natječaji vezani uz ovaj veliki projekt. Izrazila je i zadovoljsto što Grad ima kapaciteta za financiranje konkretnog projekta jer on funkcionira tako da se treba najprije uložiti velik novac prije nego što se dobije povrat novca.

Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport je također zahvalio svim zaposlenicima u ova četiri gradska muzeja na pozitivnoj energiji, znanju i kvalitetnim prijavama za dobivanje novca iz EU fondova.

„Vjerujem da nam je svima cilj da se naši muzeji podignu na jednu još višu razinu sa sveobuhvatnijim i boljim stalnim postavima, između ostalog. Ovaj projekt nije bitan samo za očuvanje kulturne baštine, on je veoma važan i u kontekstu kulturnih industrija. Također, znam da nije mali problem s depoima. Prošli smo tjedan dogovorili da napravimo depo za muzeje i kazališta u Sesvetama u bivšem industrijskom krugu. I za to će se tražiti novac iz EU“, rekao je Lovrić na kraju tiskovne konferencije.

Melita Funda