Obnova grada Zagreba: Vežite se, polijećemo!

Obnova grada Zagreba: Vežite se, polijećemo!

A možda i nećemo….

Više od 17 milijardi kuna iznos je udjela građana u saniranju troškova obnove Zagreba. Procjenjujući broj građana pogođenih potresom, prosječni udio svakog od njih u troškovima preći će 200.000 kuna!

Damir Gašparović

Damir Gašparović

Nakon odrađenih svih političkih i politikanskih usuza vezano za teške posljedice potresa koji je pogodio hrvatsku metropolu, usvojen je Zakon o obnovi Grada Zagreba i susjednih županija – gotovo jednoglasno i s aklamacijom.

Na kraju političari mogu biti zadovoljni. Ujedinila se pozicija i opozicija! I svi zapuhali u isti rog. Aktivističko-politička platforma Možemo zahvaljujući potresu (a i potresima koji pogađaju Socijaldemokratsku partiju) postala je trenutno prilično relevantna politička stranka. Za njih je situacija sa zakonom i potresom bila win-win situacija. Na osnovu toga što Zakon nije donsesn prije izbora, oni su znatno podignuli svoj rejting. Isto bi bilo i da je donesen ubrzanim koracima – tada bi tvrdili da je zakon donesen na brzinu i s ciljem pogodovanja nekoj od tzv. građevinskih mafija. I opet bi profitirali.

Zanimljivo je da su se nakon donošenja zakona „sjetili“ onoga što smo objavili ovdje u ZG-magazinu – sva obnova mogla se pokrenuti i s postojećim zakonima, jer je Zakon o obnovi spomeničke baštine Dubrovnika donesen sedam godina nakon potresa. Znači, važno je HTJETI nešto napraviti, sve drugo je izgovor. Pa su sa Zakonom svi u Saboru zadovoljni – HDZ, jer su njime dokazali „svoju dosljednost“ a SDP, što je mogao nešto učiniti za građane, a da ga pri tom nitko ništa nije pitao.

Građani, pripremite sitniš!

Sad kada smo dobili lijepi, novi zakon koji će riješiti sve naše probleme, da vidimo je li to baš tako? Možda bi bilo zgodno prije svega vidjeti kolike su stvarne štete u Gradu Zagrebu? I kako je moguće da je procjena u malo više od mjesec dana porasla sa 42 milijarde kuna na 86 milijardi? Nije za vjerovati da su prvu procjenu radili nestručnjaci, a drugu znalci, i to znalci koji su više nego udvostručili prvu procjenu. Tako procijenjena šteta neuporedivo je veća i od procijenjene štete od eksplozije koje je razorila gotovo pola Bejruta. Nadamo se da će uslijediti još jedna, nadajmo se točna i realna procjena, jer se ona itekako tiče građana i njihovih novčanika. Naime, po donesenom zakonu, 60 % sredstava za obnovu Zagreba i pogođenih županija treba osigurati država, 20 % Grad Zagreb i županije, a sljedećih 20 % građani. Tako da… prije svega, dragi Zagrepčani – pripremite svoje novčanike!

Dvadeset posto od 86 milijardi kuna još uvijek je, kako god vi to računali, više od 17 milijardi kuna. To je udio građana u saniranju troškova obnove Zagreba. Kao što vidimo, postoje građani u Lijepoj Našoj kojima bi njihov udio bio sitnica, ali oni su ionako u manjini i sigurno ne čekaju državni i gradski novac, no svakako na hrpu slažu račune, kako bi mogli zatražiti povrat uloženih sredstava.

Procjenjujući broj građana pogođenih potresom, prosječni udio svakog od njih u troškovima preći će 200.000 kuna! Pa sad vi vidite, je li manje ili više važno što donosi Zakon, a što donosi procjena šteta i koliko je (ne)bitno je li procjena na razini 40 ili 80 milijardi kuna. Jer sa svakim rastom procjene, raste i udio koji ćete morati platiti iz svog vlastitog džepa! I možda i nema baš tako jako puno razloga da plješćete svima onima koji se hrabro bore, navodno za vaše dobro, a realno za vaš novac iz vaših (polu)praznih novčanika.

Već smo odavno naučili da kada nam nešto „daju besplatno“ da se dobro okrenemo oko sebe, kako bi na vrijeme vidjeli koliko će nas to ustvari koštati! Vrijedi stoga dati struci, a ne političarima, da radi procjene i nudi rješenja, jer našim sabornicima, novim ili starim, samo se, kao u crtićima, zacakle oči kada osluhnu zveckanje i osjete miris novca.

Komentiraj

*