Objavljen Plan Z-4, svijet napustio Maurice Ravel

(M. Ravel za klavirom 1912. godine)

Kad je kao student napisao nekoliko djela nesvakidašnje vrijednosti, natjecao se za uglednu Rimsku nagradu, ali je u tri pokušaja nije uspio dobiti. Ravela je toliko uvrijedio da je petnaest godina kasnije – 1920. odbio ponuđeno državno odlikovanje – Legiju časti

Dogodilo se na današnji dan, 28. prosinca:

1899. – U Virovitici rođen Miroslav Feldman, ugledni hrvatski liječnik, prozaist i pjesnik, koji je najviše pisao psihološke drame s elementima groteske, kao i djela s naglašenom socijalnom kritikom. Nakon što je završio studij medicine u Beču, radio je kao liječnik u Virovitici, Osijeku, Pakracu, Sarajevu i Zagrebu, ali i u zbjegovima El Shattu i El Khatatbi. Iako je književnu karijeru započeo kao pjesnik, najznačajniji je kao dramatičar. Feldmanove najpoznatije drame su Iz mraka i Zec, koja je bila često zabranjivana, te psihološke drame Vožnja, Gđa Dor i Profesor Žic.

Kao pisac pripadao je generaciji koju je formirao ekspresionizam te drugi modernistički utjecaji. Uz Krležu i Begovića afirmirao se kao jedan od najizvođenijih hrvatskih dramatičara, a njegova djela izvode se i u Pragu i Beču. Bio je predsjednik hrvatskog i jugoslavenskog PEN-a. Umro je 1976. u Zagrebu.

1994. – Plan Z-4: Nacrt sporazuma o tzv. Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu, koji su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: SAD-a, Rusije, EZ-a i UN-a – nazvan je Plan Z-4. Objavljen je 28. prosinca 1994., a predviđao je reintegraciju okupiranih hrvatskih područja u sastav RH, s time da bi ta područja, osim Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, uživala vrlo visoku autonomiju, a to bi se područje zvalo Srpska krajina. Iz Plana Z-4 proizlazilo je da bi ta krajina bila gotovo potpuno samostalan entitet u sklopu Republike Hrvatske, ali bez međunarodnog subjektiviteta, odnosno »država u državi«.

Glavni tvorac i najdosljedniji zagovornik plana Z-4 bio je američki veleposlanik Peter Galbraith. O Planu Z-4 nije se ni pregovaralo. Hrvatska je načelno prihvatila plan kao polazište za pregovore s krajinskim Srbima, dok istodobno kninsko rukovodstvo nije ni željelo primiti plan od 53 stranice i nekoliko aneksa, a srbijanski predsjednik Milošević nije čak ni želio primiti četvoricu veleposlanika.

801. – Sin Karla Velikog Ludovik I. Pobožni nakon jednogodišnje opsade osvojio je Barcelonu, koja postaje sjedište franačke Španjolske marke (za osiguranje države nastaju još Bretanja i Danska Istočna marka za obranu od Avara).

1895. – U Parizu, u Indijskoj dvorani Grand Caféa, oko 40 ljudi gledalo je prvu filmsku predstavu na svijetu; braća Auguste (1862. – 1954.) i Louis (1864. – 1948.) Lumière prikazali su više filmova od nekoliko minuta; 1895. godine patentirali su prvi kinouređaj i do 1897. godine snimili više od 50 kratkih filmova.

1908. – Zbog iznimno snažnog potresa na Siciliji i u Kalabriji, samo u lučkome gradu Messini (koji je, slično kao i Reggio di Calabria, gotovo posve uništen) poginulo je gotovo 100 000 ljudi; prvi put se skupljala pomoć u cijeloj Europi.

1925. – U Lenjingradu (danas Sankt Peterburgu) umro je pjesnik Sergej Jesenjin (rođen 3. 10. 1895.), obilježen svojim seljačkim korijenima, pjesnik mješavine folklorno obojene lirike, evangelističkih utjecaja, buntovništva, zle sudbine i huliganizma. Vrhunac postiže djelima Ispovijest mangupa, Zelena frizura, Crni čovjek.

1937. – U Parizu umro Maurice Ravel, autor jednog od najpopularnijih djela u cjelokupnoj povijesti svjetske glazbe, Bolera. Po ocu je bio Švicarac, a po majci Baskijac. U španjolskoj Baskiji rođen je 7. ožujka 1875. Kad je imao tri mjeseca obitelj se preselila u Pariz. Sa 7 godina počinje učiti glasovir, a s 14 je primljen u pripravni odjel Pariškog konzervatorija. Od Gabriela Faurea učio je ono što će mu donijeti slavu – skladateljsku tehniku.

Kad je kao student napisao nekoliko djela nesvakidašnje vrijednosti, među njima i glasovirsku skladbu Pavana za preminulu infantkinju, natjecao se za vrlo uglednu Rimsku nagradu, ali je u tri pokušaja nije uspio dobiti, što je izazvalo skandal u glazbenom svijetu. Ravela je to toliko uvrijedio da je petnaest godina kasnije – 1920. odbio ponuđeno državno odlikovanje – Legiju časti. Iza njega tada je bio rat i značajan opus: Španjolska rapsodija, opera u jednom činu Španjolski sat, balet Daphnis i Chloe, impresionistička Zrcala, klavirska skladba Noćni Gaspard, koreografska poema La Valse i drugo.

Prigodom drugog posjeta Engleskoj, 1928. godine, Ravel je primio počasni doktorat sveučilišta u Oxfordu. Međutim, javili su se prvi znaci duševne bolesti, a automobilska nesreća 1932. prekinula je njegovu kreativnost.

Osim ekscentrične kratke opere Dijete i čarolije, u zadnjoj fazi nastaje već spomenuti Bolero, orkestrira, i to izvanredno, Slike s izložbe M. P. Musorgskoga  te piše dva glasovirska koncerta. Pročuo se onim u D-duru pisanim samo za lijevu ruku u znak sjećanja na njemačkog pijanista Wittgensteina, koji je u ratu izgubio ruku. Ravelovo posljednje djelo bila je zbirka pjesama Don Qijote Dulcineji.

1959. – U Madridu je umro hrvatski političar iz Hercegovine Ante Pavelić (14.7.1889.), poglavar fašističke Nezavisne Države Hrvatske 1941- 1945. godine koji je nakon 1929. godine u inozemstvu osnovao ustaški revolucionarni pokret i prilikom napada fašističkih država na Jugoslaviju 10.4.1941. godine utemeljio naizgled neovisnu državu, fašističku saveznicu s izrazito nasilnim poretkom koja vojno sudjeluje s Njemačkom i Italijom, obračunava se s ideološkim protivnicima, Srbima, Židovima i Romima te ih zatvara u koncentracijske logore i masovno ubija; nakon rata bježi, a u odsutnosti je osuđen za ratne zločine.

1963. – U Frankfurtu na Majni umro je skladatelj Paul Hindemith (rođen 16. 11. 1895.), priznati majstor neoklasicističke glazbe, dirigent, pedagog i glazbeni teoretičar; autor oko 200 djela (opere, baleti, orkestralna djela, simfonije, koncertne skladbe, komorna djela). (zg-magazin)