Obilježen Dan grada Zagreba
Predsjednik Hrvatskog Sabora Boris Šprem ocijenio je kako je Zagreb predodređen da bude lokomotiva koja će pokrenuti Hrvatsku. Potrebno je pokrenuti proizvodnju i otvarati nova radna mjesta, rekao je Šprem, ukazavši da Zagreb mora ponovno postati industrijski grad u kojem će se stvarati nova radna mjesta
Davor Bernardić: Zagrebu su potrebni projekti koji će pomoći razvoju i rastu, a time i prosperitetu odnosno otvaranju radnih mjesta
Milan Bandić: Ured gradonačelnika u posljednje je vrijeme prečesto blokiran, pa i šikaniran
Boris Jagačić
Svečanom sjednicom Skupštine Grada Zagreba u četvrtak je obilježen 31. svibnja, Dan grada Zagreba. Na Skupštini kojoj su prisustvovali predstavnici sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, političkih stranaka, sindikata, obrtničkih i gospodarskih udruženja, znanosti, vjerskih zajednica, sporta i dr. zaslužnim Zagrepčanima su uručena priznanja Nagrada Grada Zagreba i novčane nagrade.
Sjednicu je nakon odavanja počasti braniteljima poginulima u Domovinskom ratu otvorio predsjednik Gradske skupštine Davor Bernardić citirajući Antuna Gustava Matoša kako „treba biti odgojen Zagrepčanin i treba biti 15 godina daleko od Zagreba, pa da se osjeti, da se razumije, da se zavoli taj čudni grad.“ Bernardić je zaključio kako je Zagreb grad privlačne energije, snažne tradicije i kulture u kojem svatko može pronaći svoj dom. Podsjetio je na svoju težnju da od početka svog mandata na čelu Gradske skupština ovo tijelo bude na usluzi građanima uspostavljanjem bolje komunikacije s njima te u skladu s financijskim mogućnostima pronalaze nova rješenja na korist građana. „Odgovornost mora biti glavna karakteristika našeg rada jer svaka pogrešna odluka u ovim okolnostima može biti itekeko štetna. Moramo znati kamo idemo. Što nam je prioritet? Gospodarstvo i nova radna mjesta? Je li nam u fokusu velika privreda ili su to obrtnici?“, kazao je Bernardić. Dodao je kako su Zagrebu potrebni projekti koji će pomoći razvoju i rastu, a time i prosperitetu odnosno otvaranju radnih mjesta. „Naša je zadaća ovog gradu dati tehnološki identitet i stvoriti okruženje u kojem se poduzetnici mogu razvijati. No, tog razvoja ne može i neće biti bez razvoja i napretka ostatka Hravtske i suradnje na svim razinama vlasti“, poručio je.
Predsjednik Skupštine ocijenio je da kako na putu u EU imamo priliku Zagreb učiniti istinskom europskom metropolom. Suočeni smo s izazovima globalne ekonomske krize, a nema dobre ekonomije i napretka uz građane koji su razočarani, demotivirani, frustrirani i osjećaju da ne mogu ostvariti svoje potencijale, rekao je. „Pred ulaskom u EU imamo priliku da bez obzira na postojeće okolnosti izvučemo maksimum iz sebe, definiramo potencijale i učinimo Zagreb gradom sretnijeg i ugodnijeg življenja. Zagreb za to ima potencijala. O tome najbolje svjedoče današnji lauerati, dobitinici Nagrade Grada Zagreba“, zakjučio je Bernardić.
Gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić podsjetio je na sve što je u gradu napravljeno u proteklih 10-ak godina – uređena su jezera Bundek i Jarun, izgrađena Arena, Muzej suvremene umjetnosti, Hitna pomoć je dobila novu reprezentativnu zgradu, uvedeni su novi tramvaji, obnovljene mnoge škole i vrtići … U svom je obraćanju iskritizirao Skupštinu i zastupnike jer se zbog „političke nadutosti, mrzovolje i istjerivanja politikantskih interesa“ gradski zastupnici nisu podržali njegov prijedlog da se vrtići u gradu plaćaju u skladu s imovinskim cenzusom.
Bandić je pozvao na otvaranje vrata poduzetnicima i investicijama jer bez njih nema novih radnih mjesta. Istaknuo je da je Ured gradonačelnika u posljednje vrijeme „prečesto proceduralno blokiran, pa i šikaniran“, čime je onemogućena realizacija ozbiljnih projekata. Okupljenima je na kraju zaželio sretan Dan Grada Zagreba povodom njegova 918. rođendana.
Predsjednik Hrvatskog Sabora Boris Šprem ocijenio je kako je Zagreb predodređen da bude lokomotiva koja će pokrenuti Hrvatsku rekavši. Potrebno je pokrenuti proizvodnju i otvarati nova radna mjesta, rekao je Šprem upozorivši da se nekadašnji industrijski grad ne smije preobraziti u grad u kojem će poslovati samo banke i trgovački centri. Okupljenima je zaželio da se nagodinu sastanu u sretnijim okolnostima, s drugačijim gospodarskim pokazateljima. Čestitao im je i 8. svibnja – Dan oslobođenja Zagreba podsjetivši da je u II. svjetskom ratu život izgubilo 16 tisuća Zagrepčana, a njih 50 tisuća se uključilo u Narodno-oslobodilačku borbu u vrijeme kada je grad brojao oko 260 tisuća stanovnika. Zahvalio je i Zagrepčanima na golemom doprinosu koji su dali u Domovinskom ratu.
Nakon obraćanja dužnosnika Skupština je završena prigodnim koncertom Massima Savića te nastupom zbora.
Dobitnici Nagrade Grada Zagreba:
1. Petar Barišić, akademski kipar, izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – za iznimno složenu, prostorno specifičnu kinetičko-zvučnu instalaciju Gluho zvono; 2. Sandra Bischof Vukušić, profesorica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – za zapažene znanstvene rezultate u istraživanju i promicanju inovacija u tekstilnoj tehnologiji; 3. Pater Antun Cvek – za izniman i prepoznatljiv doprinos razvoju socijalne skrbi za najugroženije stanovnike Grada Zagreba. Od 1969. intenzivno se bavi apostolatom starih, napuštenih i bolesnih osoba i već je tijekom studija osnovao karitativnu skupinu. Godine 1990. institucionalizirao je svoje djelovanje osnivanjem udruge Kap dobrote. Jedinstven je primjer zauzimanja za malog čovjeka i življenja u punini kršćanskih vrednota; 4. Josip Čorak, sportaš, trener, sportski djelatnik – za vrhunske sportske rezultate i iznimne zasluge za razvoj i unapređenje hrvačkog sporta i sporta općenito u Republici Hrvatskoj tijekom kontinuiranoga pedesetogodišnjega stručno-pedagoškog rada; 5. Zoran Ferić, pisac – za prozni opus jednog od najčitanijih suvremenih hrvatskih književnika koji je obilježio posljednjih desetak godina hrvatske književnosti, i to za zbirke priča Mišolovka Walta Disneya i Anđeo u ofsajdu, romane Smrt djevojčice sa žigicama i Djeca Patrasa, zbirku kolumni za „Nacional“ te najambicioznije djelo Kalendar Maja; 6. Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – za izvanredne rezultate i veliki ugled tijekom 150 godina rada te izvođenje znanstvenih i stručnih istraživanja koja su ga uvrstila među najbolje takve institucije u svijetu; 7. Hrvatski akademski veslački klub Mladost – u povodu 100 godina djelovanja jednog od najtrofejnijih veslačkih klubova u Hrvatskoj; 8. Prof. dr. sc. Vjekoslav Jerolimov, umirovljeni profesor Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – za cjelokupan znanstveni rad na području stomatologije, poglavito stomatološke protetike; 9. Maestro Vladimir Kranjčević – u povodu 50. obljetnice glazbenog djelovanja za dugogodišnji golem doprinos glazbenoj kulturi našeg grada; 10. Duško Ljuština, ravnatelj Satiričkog kazališta Kerempuh – u povodu 30. obljetnice vođenja jednog od najpopularnijih i hrvatskih kazališta za izniman doprinos unapređenju kulture hrvatske metropole, posebno zagrebačke kulturne i medijske scene; 11. Milan Pleština, prvak Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu – za izvanredno glumačko ostvarenje Leonea Glembaya u predstavi Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže; 12. Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju – u povodu 60. obljetnice rada tijekom kojega je postala jedna od vodećih zdravstvenih ustanova za prevenciju srčanih bolesti, koje su glavni uzročnik smrti u svijetu; 13. Višnja Srdelić, umirovljena profesorica savjetnica – više od 40 godina radila je kao profesorica fizike i astronomije u Poštanskoj i telekomunikacijskoj školi u Zagrebu. Uspješno je organizirala natjecanja iz astronomije za osnovne i srednje škole na razini Grada Zagreba. 14. Dubravka Šeparović Mušović, prvakinja Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, mezzosopranistica- za vrhunsku kreaciju uloge Kundry u svečanome posvetnom prikazu “Parsifal” Richarda Wagnera. 15. Mira Dajčić, dopredsjednica Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest.
Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata
Veliki požar koji je gotovo uništio Zagreb niknuo je 31. svibnja 1731. u zgradi sjemeništa Sv. Josipa. Požar se proširio po Gornjem gradu, a sutradan i Kaptolom. U požaru su izgorjele sve kuće i Kamenitoj, Opatičkoj i Jezuitskoj ulici, kao i tadašnja gradska bolnica. Izgorjela su i Kamenita vrata te stan u kojem je iznad njih živjela udovica Modlar. Treći dan nakon požara udovica je, pregledavajući zgarište svog stana, u pepelu pronašla neoštećenu sliku Sv. Marije kojoj je izgorio samo okvir. O tome se ubrzo pročulo po cijelo gradu i Zagrepčani su to smatrali velikim čudom. Slici je pripisana posebna moć, a pobožna udovica je pod svodom Kamenitih vrata dala podići mali oltar i tako omogućila svim građanima da joj se približe i štuju je. I danas većina nas zastane kraj slike svetice i u molitvi se prisjeti svojih najmilijih. Zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba.