Obilježavanje Stepinčeva u Zagrebu

(Slika bl. Alojzija Stepinca u župnoj crkvi u Krašiću / Foto: IKA)

U spomen na blaženog Alojzija Stepinca danas će ispred potresom oštećene katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zagrebu biti održana svečana euharistija koja počinje u 17 sati, a predvodit će ju nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Prijenos će biti moguće pratiti u programu Hrvatske radiotelevizije, Radio Marije i Hrvatskoga katoličkog radija.

»Spomendan bl. Alojzija Stepinca se ne slavi samo u Hrvatskoj nego i izvan nje što svjedoči ne samo o njegovom glasu svetosti, nego i o glasu mučeništva«, izjavio je pročelnik Tiskovnog ureda i vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije vlč. Tomislav Hačko za Hrvatski katolički radio.

Stepinac je umro je u Krašiću 10. veljače 1960. Njegov grob u zagrebačkoj prvostolnici, do potresa u ožujku bilo je i stalno je mjesto hodočašća vjernika. Sv. Ivan Pavao II. je Alojzija Stepinca proglasio blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, tijekom svoga drugog pohoda Hrvatskoj.

Alojzije Viktor Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. u Brezariću u župi Krašić. Nakon završene sjemenišne gimnazije unovačen je u austrijsku vojsku te je sudjelovao u Prvom svjetskom ratu. Nakon toga kratko je pohađao Agronomski fakultet u Zagrebu koji je napustio jer se želio baviti poljoprivredom na očevu imanju.

U ljeto 1924. naposljetku se odlučio za svećeničko zvanje. Ujesen ga zagrebački nadbiskup Antun Bauer šalje u Rim gdje je studirao do 1931. godine. Za svećenika je zaređen 26. listopada 1930., a četiri godine potom izabran je za zagrebačkog nadbiskupa koadjutora. Nakon smrti nadbiskupa Bauera 1937. godine, Stepinac je postao zagrebački nadbiskup.

Utemeljio je brojne nove župe u Zagrebu. Na njegovu inicijativu osnovan je nadbiskupijski Caritas koji je pomagao svima ne praveći razlike na temelju narodnosti, rase ili vjeroispovijesti. Utjecali su mu se siromasi i prognanici sa svih strana.

Zbog svega toga, a osobito zbog osuda fašističkih i nacističkih progona, postao je vlastima nepoćudna osoba. Hitlerov Gestapo pripremio je plan da ga ubije, a vlasti su nekoliko puta tražile da ga Sveta Stolica makne s nadbiskupske stolice u Zagrebu.

Nakon rata, komunističke vlasti su ga zbog njegove vjernosti Rimu, na montiranom sudskom procesu osudile na 16 godina zatvora s prisilnim radom. Zatvoren je u kaznionicu u Lepoglavi na pet godina. Posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru u župnom dvoru u Krašiću. U znak priznanja njegova mučeništva, papa Pio XII. ga je 11. siječnja 1953. imenovao kardinalom.

U zatočeništvu je napisao je na tisuće stranica propovijedi i drugih duhovnih sastavaka. Uputio je mnogim biskupima, svećenicima i vjernicima više od 5000 pisama od kojih je sačuvano oko 700. Molitva za neprijatelje i praštanje svima bila je stalna tema njegovih izjava i pisama kao i triju oporuka. (IKA / ZG-magazin)