
Obama: Otišao je jedan od najvećih američkih junaka svih vremena
“Kad je Neil prvi put stupio na površinu Mjeseca, to je bio trenutak ljudskog dostignuća koji se nikad neće zaboraviti“, poručio je američki predsjednik u povodu Armstrongove smrti
Američki predsjednik Barack Obama izrazio je žalost zbog smrti astronauta Neila Armstronga, prvog čovjeka koji je hodao po Mjesecu. Slavni astronaut preminuo je u subotu u 82. godini, prenijele su novinske agencije. Armstrongu je početkom mjeseca ugrađena srčana premosnica, samo dva dana nakon njegova 82. rođendana 5. kolovoza, a umro je od komplikacija nakon te operacije, objavila je obitelj.
„Neil je bio jedan od najvećih američkih junaka, ne samo ovoga nego svih vremena. Kad je Neil prvi put stupio na površinu Mjeseca, to je bio trenutak ljudskog dostignuća koji se nikad neće zaboraviti“, poručio je američki predsjednik u povodu Armstrongove smrti.
N. Armstrong: Ja sam i uvijek ću biti štreberski inženjer
Armstrong i njegovi kolege koji su se spustili na Mjesec posvjedočili su svijetu snagu američkog duha koji doseže iza onoga što se smatra nezamislivim, naglasio je Obama. Dodao je kako Armstrongov istraživački duh danas živi u svima onima koji su život posvetili istraživanju nepoznatoga.
http://www.youtube.com/watch?v=RMINSD7MmT4
Kao zapovjednik misije Apollo 11, Armstrong je postao prvi čovjek koji je kročio na Mjesec 20. srpnja 1969., ušavši u povijest rečenicom “Ovo je mali korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo.” Ovih nekoliko riječi izgovorenih u Moru tišine bile su vrhunac nastojanja i nada milijuna ljudi, projekta u koji su uložene milijarde dolara. „Dolazimo u miru, u ime cijelog čovječanstva“, natpis na ploči ljestava lunarnog modula Eagle koja još stoji na Mjesecu, naglasila je da su Armstrong i njegov kolega astronaut Edwin “Buzz” Aldrin ovaj pothvat odradili kao predstavnici cijelog čovječanstva, a ne samo kao Amerikanci.
Ovaj je dvojac proveo je skoro tri sata hodajući po Mjesecu, a za Armstronga je to ujedno bio i njegov posljednji let u svemir. Nakon misije Apollo 11 napustio je NASA-u i od 1971. godine predavao je aeronautiku.
Armstrong je rođen 5. kolovoza 1930. godine u Wapakonetu u američkoj saveznoj državi Ohio gdje je i odrastao. Prvi put u životu letio je već sa šest godina sa svojim ocem i ubrzo se zaljubio u letenje. Tijekom korejskog rata, pedesetih godina prošlog stoljeća, upravljao je borbenim zrakoplovom, a karijeru u NASA-i počeo je 1955., dok se u svemirski program uključio 1962. godine. Nakon leta na Mjesec neko je vrijeme radio kao stručnjak za aeronautiku u uredu NASA-e za napredna istraživanja i tehnologiju i ubrzo napustio agenciju postavši profesor strojarstva na Sveučilištu u Cincinnatiju, gdje je živio sa suprugom Carol. Po njemu je nazvan krater na Mjesecu, koji se nalazi 48 kilometara od mjesta slijetanja modula Eagle.
Njegovi prijatelji i poznanici kažu da je uvijek ostao skroman i nije se dopustio uvući u glamur koji okružuje svemirska istraživanja. „Ja sam i uvijek ću biti štreberski inženjer“, izjavio je u veljači 2000. godine u jednom od rijetkih pojavljivanja u javnosti. U priopćenju javnosti povodom smrti njegova obitelj prozvala ga je „tvrdoglavim američkim herojem koji je služio svojoj zemlji ponosno kao pilot, probni pilot i astronaut“. Za sobom je ostavio suprugu, dva sina, posinka i pokćerku, desetero unučadi te brata i sestru. (zg-mag)