O (ne)naplaćivanju naknade za plastične vrećice: Što plastičari predlažu?

Plastičari se itekako zalažu za zaštitu okoliša, ali ne slažu se s uvođenjem naknade (jer će doslovce uništiti veliki dio plastičarske industrije u Hrvatskoj, a napravit će ekološku štetu)

Struka, znanost, proizvođači plastičnih vrećica koji su se ujedinili nakon najave bivše ministrice o uvođenju naknade na vrećice odlučili su (prekasno!?) više ne šutjeti i iznijeti svoje argumente. Međutim, svi naši argument osim dva argumenta, su prvenstveno ekološki. Samo su dva argumenta gospodarska (gubitak radnih mjesta i pozitivna platna bilanca ove grane gospodarstva), rekli bi u interesu samih proizvođača plastičnih vrećica. Dakle, nisu proizvođači plastičnih vrećica, ali i svi ostali plastičari rekli da se njih zaštiti, a ostalo (okoliš) što bude, ili odgodimo ovo za bolja gospodarska vremena jer sada nije vrijeme za ekologiju. Ne, upravo suprotno, sada je vrijeme za zaštitu okoliša i upravo su ovom prilikom proizvođači zajedno s Društvom za plastiku i gumu ukazali na prvenstveno ekološki negativne posljedice uvođenja naknade.

Dakle, uvođenje naknade prvenstveno je ekološki štetno. A plastičari su itekako ekološki svjesni i savjesni i žele aktivno sudjelovati u iznalaženju rješenja problema onečišćenja (ne zagađenja!). Plastičari se itekako zalažu za zaštitu okoliša, ali ne slažu se s uvođenjem naknade (jer će doslovce uništiti veliki dio plastičarske industrije u Hrvatskoj, a napravit će ekološku štetu).

Plastičari su odmah prepoznali opasnosti do kojih bi ova naknada dovela – potrošači bi prešli na znatno ekološki lošija rješenja (papirnate i platnene vrećice), dodatno opteretili odlagališta, ceste, emisije CO2, a i povećali bi se troškovi života prosječnom hrvatskom potrošaču.

Osim ugrožavanja velikog broja radnih mjesta, ugrožava se privredna grana koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu – izvoz je 2011. bio 27.904.442 dolara (11.192 t), a uvoz 17.762.865 dolara (5.361 t). Dakle, pozitivna bilanca je +10.141.577 dolara.

Plastičari se prvenstveno zalažu se za organiziranje sustava primarno odvojenog prikupljanja otpada (upravo onako kako to predlaže novi Zakon o otpadu) dakle da građani najprije odvajaju kod kuće, a plastičari imaju dovoljno kapaciteta za otkupiti prikupljene polietilenske vrećice i folije te da to recikliraju i ponovno naprave kvalitetne i jeftinije proizvode. Time ne samo da će se u Hrvatskoj sačuvati veliki broj radnih mjesta i poslovanja brojnih tvrtki, već će plastičari aktivno sudjelovati u sustavu koji će spriječiti odbacivanje plastike kao vrlo vrijedne sirovine, maksimalno će sudjelovati u zaštiti okoliša, ali i stvoriti mogućnost za daljnja otvaranja novih radnih mjesta.

U tom smislu predloženo je da se uspostavi sustav zajedno s prikupljanjem PET ambalaže. A jedan od prijedloga je:

–   i dalje bi se naplaćivala naknada od 50 lipa za PET ambalažu

–   ako potrošač vrati jednu PET bocu, povratno će dobiti 25 ili 30 lipa

–   ali, ukoliko potrošač vrati jednu PET bocu i 10 ili 15 čistih plastičnih vrećica, povratno će dobiti 50 lipa

–   komunalna poduzeća će tako prikupljenu ambalažu otkupiti od trgovaca

–   plastičari će (relativno) čiste plastične vrećice (balirane) otkupiti od komunalnih poduzeća kao sekundarnu sirovinu

–   te i sve ostale prikupljene plastične vrećice i folije komunalna poduzeća prodati će plastičarskim firmama s kapacitetom pranja i prerade u reciklat koje će tu plastiku oprati i regranulirati ili je prodati ostalim plastičarima koji imaju kapacitete za recikliranje kao sekundarnu sirovinu

–  komunalna poduzeća moraju odvajati plastične folije i vrećice od ostalog otpada

–   za sva onečišćenja u okolišu oko odlagališta, raznih skladišta, distribucijskih centara, smetlišta, deponija i sl. – odgovorne su općine, firme i poduzeća koje upravljaju tim poslovima i područjima i komunalni redari, ali i inspekcije trebaju ih oštro kažnjavati.

Ovo je samo jedan prijedlog.

Romeo Deša – pomoćnik direktora za proizvodnju u DINI, član Društva za plastiku i gumu te član uredništva časopisa Polimeri

(Više informacija na: http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/)