O našem trošku obrazujemo frizere za rad u Švicarskoj

O našem trošku obrazujemo frizere za rad u Švicarskoj

(Foto: B. Jagačić)

Vrlo teško je kada osobe koje odlučuju, prvenstveno one s područja školovanja, ne razlikuju zanat i obrt, ne znaju objasniti što znači STEM. Zato se kriju iza sintagme područje STEM-a. No ne znaju da se hrvatski mora kazati kurikul, a ne kurikulum

prof. emer. Igor Čatić

Osvrćem se nedavne intervjue ministra gospodarstva D. Horvata i predsjednika Hrvatske gospodarske komore L. Burilovića o dvojnom obrazovanju. Vratili su me u daleku prošlost, jer sam prvu plaću dobio već poslije osam dana šegrtovanja.

Član sam glasovitog Znanstvenog vijeća HAZU i voditelj Sekcije za tehniku. Poslije izjave člana Vijeća, koji je zaposlen u HGK-u te njegove izjave kako je sklopljen sporazum da će HGK osposobiti 300 frizerki za potrebe Švicarske, Sekciji za tehniku i strukovno obrazovanje je oduzeto područje strukovnog obrazovanja. Koliko znam, na razini Znanstvenog vijeća nikada se nije razgovaralo o strukovnom obrazovanju, kojeg pohađa najmanje dvije trećine učenika.

Razlika između zanata i obrta

No treba krenuti redom. Ministar i Predsjednik opravdano se bore za potrebne kadrove čija je osnovna zadaća stvarati vješte stručnjake, zanatnike i to za potrebe ove zemlje.

S današnjom terminološkom zbrkom prouzročenom zbog nerazlikovnosti zanata i obrta, ne mogu si predočiti što sam učio od 1951. do 1954. I kada je nestao taj model dvojnog obrazovanja. U ono vrijeme zvali su me šegrtom, jer nisam smio biti naučnik (njem. Lehrling) zbog značenja u bliskom jeziku. Preciznije, bio sam učenik u privredi zaposlen u Tvornici računskih strojeva. Morao sam raditi u tvornici pola radnog vremena. Za prvih osam dana rada dobio sam toliko novaca da sam mogao kupiti pet pari čarapa. U TRS-u radili su kalfe, a neki su položili ispit i postali majstori. Sada su šegrti naučnici, a majstori su ostali majstorima. Što je s kalfama? Ima izraz iz 18. stoljeća iz Šibenika. Tko izuči zanat je zanatnik. Prema tome, trebamo najprije zanatnike od kojih će neki postati, za potrebe vezanih obrta, majstori. I tada će tražiti dopusnicu za otvaranje obrta.

Za nevezane obrte, ne treba biti zanatnik. Npr. za proizvodnju plastičnih dijelova. Vjerujem da bi majstorima i poduzetnicima u tom trenutku dobro došlo školovanje za obrtnike, koje je orijentirano na poslovne aspekte rada obrtničke djelatnosti.

Zašto se ne sklapaju ugovori s učenicima

Nejasno mi je. Zašto gospodarstvo i obrtništvo, ako im trebaju zanatnici ne sklapaju ugovore s učenicima i vode račune o njima. Tako bi budući zanatnici kada završe zanatsku školu bili upoznati s najnovijim stanjem u poduzeću ili obrtu za koje ih se obrazovalo.

Zanimljivo je da se svi koji su zato zaduženi praktički nisu osvrnuli na bijednu satnicu tehnike u školi (1,5 %). Istina, i informatika pripada tehnici. Ali nastajanje potrebnih nam materijalnih proizvoda, škola zanemaruje. S istim problemom se bore i u Njemačkoj (VDI-N, kolovoz 2019.). A veliki dio tehnike može se u školama naučiti u njihovim kuhinjama.

Zašto u hrvatskom nema zamjene za kalfu nije mi poznato. Što je zapravo zanat? Leonardo da Vinci je jednom rekao. „Umjetničko djelo rezultat usvojenog zanata, zanat plus ono nešto više (art)“. I kada se sintezologijski prouči ova Leonardova misao, nude se zanimljivi odgovori. Svaka ljudska djelatnost, od pisaca do limara, traži da se poznaju „pravila zanata“. Pravila se uče, znanje se pohranjuje u mozgu, a usavršava ponavljanjem. To je vještina. Ono drugo je „art“ (umjetnost ali i umijeće, vještina). Koje dolazi iznutra, srca i duše. Primjer je američki kipar A. Calder. Koji je od oca i djeda naučio zanat, kiparenje, a studij strojarstva mu je omogućio da uvede nove umjetničke oblike, mobile i stabile.

Vrlo teško je kada osobe koje odlučuju, prvenstveno one s područja školovanja, ne razlikuju zanat i obrt, ne znaju objasniti što znači STEM. Zato se kriju iza sintagme područje STEM-a. No ne znaju da se hrvatski mora kazati kurikul, a ne kurikulum.

Komentiraj

*