Novinare se diskriminira u pristupu informacijama

Novinare se diskriminira u pristupu informacijama

Istraživanje HND-a i GONG-a pokazalo je da državna tijela u pristupu informacijama diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija iz kojeg dolaze te osobna novinarska i urednička poznanstva s predstavnicima državnih tijela i voditeljima ureda za odnose s javnošću          

Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i udruga GONG proveli su zajedničko istraživanje o iskustvima novinara s otvorenošću izvršne vlasti. Rezultati istraživanja koje je trajalo mjesec dana objavljeni su krajem prošlog tjedna i njihov je zaključak da se prema novinarima najlošije odnose upravo oni s najviše političke, financijske i represivne moći.

Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima prema kvaliteti i brzini odgovora su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstva uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9) i obrane (3,8)

Prema tom istraživanju, za novinarska pitanja najzatvoreniji su središnji ured Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo financija. zaključeno je da državna tijela snažno diskriminiraju novinare s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija za koje rade te s obzirom na osobna poznanstva između predstavnika medija s jedne te predstavnika Vlade i ministarstava s druge strane. To je prevladavajuće stajalište među anketiranim novinarima od kojih velika većina traži izravnu komunikaciju s predstavnicima vlasti, glasnogovornicima i službenicima te preporučuje redovite konferencije za novinare predstavnika izvršne vlasti. Pokazali su to rezultati istraživanja otvorenosti tijela vlasti prema novinarima što su ga na uzorku od 117 novinara nacionalnih medija od 7. travnja do 7. svibnja 2014. godine proveli Zbor istraživačkih novinara HND-a i GONG.

Vrednujući na skali od 1 do 5 uobičajenu kvalitetu i brzinu odgovora koje dobivaju od 24 državna tijela novinari su 16 državnih tijela ocijenili između 3 i 4. Međutim, ocjenu manju od tri dobila su ključna Vladina tijela i ministarstva: središnji ured Vlade (2,8), Ministarstvo pravosuđa (2,8), Ministarstvo poljoprivrede (2,8). Ministarstvo gospodarstva (2,7), Ministarstvo unutarnjih poslova, (2,7), a najlošije je ocijenjeno Ministarstvo financija (2,3). U grupaciji loše ocijenjenih je i Ministarstvo kulture (2,7). Navedena ministarstva najlošije su ocijenjena i po dostupnosti dužnosnika za izjave i intervjue.

Među najbolje ocijenjenim državnim tijelima prema kvaliteti i brzini odgovora su Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (4,0), Ured predsjednika RH (3,9) te ministarstva uprave (3,9), graditeljstva i prostornog uređenja (3,9), branitelja (3,9) i obrane (3,8).

Istraživanje je pokazalo da novinari od državnih tijela najčešće traže odgovore na konkretan upit, a znatno rjeđe dokumente koji su u posjedu toga tijela. Novinari državnim tijelima izrazito zamjeraju nejednak tretman i prekomjernu upotrebu neformalnih kanala komuniciranja s medijima. Ističu da ih državna tijela u pristupu informacijama diskriminiraju s obzirom na utjecajnost i kritičnost medija iz kojeg dolaze te osobna novinarska i urednička poznanstva s predstavnicima državnih tijela i voditeljima ureda za odnose s javnošću.

Aktualna vlada ipak otvorenija od prethodne?

Diskriminacija novinara s obzirom na utjecajnost medija najprisutnija je u samoj Vladi (1,9), zatim Ministarstvu pravosuđa (2,1), zaštite okoliša (2,2) i financija (2,2). Diskriminacija medija kritičnijih prema vlasti najviše je prisutna u Ministarstvu unutarnjih poslova (2,0), gospodarstva (2,1), Vladi RH (2,1) i Ministarstvu financija (2,2). U nejednakom tretmanu novinara s obzirom na osobna poznanstva ponovo prednjači Vlada RH (1,7) te ministarstva unutarnjih poslova, kulture, gospodarstva i financija (1,8). Neformalni kanali komuniciranja koji izvoru informacije jamče anonimnost i lišavaju ga odgovornosti za plasiranu (dez)informaciju vrlo su čest način komuniciranja aktualnih tijela vlasti s medijima. Jedna trećina ispitanika (34 %) tvrdi da ova Vlada u većoj mjeri koristi neformalne kanale komuniciranja od prethodne, a 45 % da to čini u podjednakoj mjeri kao i prethodna.

Bez obzira na to, uspoređujući općenito otvorenost sadašnje Vlade u odnosu na prethodnu, 53 % novinara smatra da je ova Vlada otvorenija, 30 % ocjenjuje da je podjednako otvorena, 10 % da je zatvorenija, dok je 7 % izjavilo da ne može usporediti otvorenost sadašnje i prethodne vlade.

Novinari su u istraživanju izrazili jasnu potrebu za intenzivnijim izravnim kontaktom s predstavnicima tijela vlasti: traže više izravnih kontakata sa službenicima koji rade na određenim temama, više brifinga, lakši pristup državnim dužnosnicima za izjave i komentare te redovite konferencije za novinare. Čak 84 % ispitanih novinara izjavilo je da redovite konferencije za novinare smatra važnima, a 75 % njih očekuje da ih premijer drži barem jednom mjesečno (40 % njih smatra da bi ih trebao držati jednom tjedno). Tri četvrtine novinara smatra da bi ministri trebali držati redovite konferencije za novinare, a 60 % smatra da bi ih predsjednik države trebao imati jednom mjesečno. Istraživanje je provedeno uz financijsku podršku Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj i uz stručnu pomoć doc. dr. Dragana Bagića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. (zg-magazin)