Lagane plastične vrećice bit će zabranjene od 1. siječnja 2022.

Lagane plastične vrećice bit će zabranjene od 1. siječnja 2022.

Prijedlog HGK o obveznoj ugradnji minimalnog udjela reciklata u lagane plastične vrećice je dobar za okoliš i za gospodarstvo, no njegove prednosti hrvatski zakonodavci nažalost nisu prepoznali

Maja Rujnić Havstad

Novim Zakonom o gospodarenju otpadom od 1. siječnja 2022. se planira zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje (debljine stijenke od 15 do 50 mikrometara). Bez obzira na to što niti jedna od dvije EU direktive koje se prenose u hrvatsko zakonodavstvo, Direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, to ne zahtijeva.

Europsko zakonodavstvo traži smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica na 90 vrećica po glavi stanovnika do 2025. godine, odnosno na 40 vrećica nakon 2025. Traži se i uvođenje proširene odgovornosti proizvođača. tj. obvezu da proizvođači snose troškove odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, na što su hrvatski proizvođači plastičnih vrećica spremni.

Hrvatska gospodarska komora predložila je kvalitetan i održiv model kojim bi se omogućio povrat otpada i njegovo korištenje u proizvodnji novih vrećica, a koji je u potpunosti kompatibilan s Europskom strategijom za plastiku u kružnom gospodarstvu i Europskim zelenim planom.

Ugrožena radna mjesta

Navedeni prijedlog HGK o obveznoj ugradnji minimalnog udjela reciklata u lagane plastične vrećice nije prihvaćen, stoga je Hrvatska gospodarska komora Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dodatno predložila da se proizvođačima plastičnih vrećica osigura adekvatna financijska pomoć za investicije u nove tehnologije i nabavu opreme i strojeva čime bi se omogućio nastavak poslovanja i zadržavanje radnih mjesta.

Osim toga, predloženo je i da se iz zabrane stavljanja na tržište izuzmu kompostabilne lagane plastične vrećice, te da se mjera zabrane stavljanja laganih plastičnih vrećica na tržište primjenjuje od 1. siječnja 2025. godine.

U Hrvatskoj se proizvodnjom plastičnih vrećica bavi 30-ak malih i srednjih poduzeća, s ukupno oko 800 zaposlenih. Od srpnja će i dalje moći proizvoditi lagane plastične vrećice, ali ih neće smjeti prodavati u Hrvatskoj, već samo izvan zemlje.

Hrvatske među rijetkima u EU ima uveden sustav povratne naknade za boce

Od 27 država članica, mjeru zabrane primijenilo je sedam država i to: Austrija, Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Grčka i Rumunjska. Sve navedene zemlje osim Rumunjske predvidjele su izuzeće od zabrane za kompostabilne plastične vrećice. Njemačka je uvela privremenu mjeru zabrane dok se ne vidi njezin puni učinak, a Italija dopušta i vrećice s udjelom reciklata.

Republika Hrvatska jedna je od rijetkih država članica EU koja već ima uveden sustav povratne naknade za boce koje zahtijeva direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Plastične boce su dobar primjer kružnog gospodarstva gdje RH prednjači u EU. Hrvatska ima kapacitet za recikliranje plastičnih vrećica i folija, a ima i tržište za ugradnju reciklata u nove proizvode.

Prijedlog HGK je kvalitetan i održiv, dobar za okoliš i za gospodarstvo, no njegove prednosti su nažalost neprepoznate od strane hrvatskih zakonodavaca.

Komentiraj

*