Novi pravopis od sinoć dostupan na webu
Novi pravopis rješava neke višegodišnje dvojbe, oko kojih jezikoslovci nisu mogli postići dogovor. Od sada se neću piše zajedno, a ne odvojeno, pisati pogriješka postala je pogreškom (od sada se piše pogreška), riječ Crkva se piše velikim početnim slovom …
U Novinarskom domu u Zagrebu jučer je predstavljena konačna inačica Hrvatskoga pravopisa koju su pripremili znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ). Pravopis je od ponoći postao dostupan svima na mrežnim stranicama IHJJ-a, na adresi www.pravopis.hr. Ravnatelj Instituta, ujedno i glavni urednik ovoga pravopisa Željko Jozić u HND-u je najavio i da će IHJJ pokrenuti i novu inicijativu – donošenje Zakona o jeziku.
Jozić je ukazao na činjenicu da pitanje jezika postaje vrlo aktualno s obzirom da hrvatski jezik od 1. srpnja postaje 24. službeni jezik Europske unije te o njemu moramo skrbiti na osobit način.
Novi pravopis rješava neke višegodišnje dvojbe, oko kojih jezikoslovci nisu mogli postići dogovor. Od sada se neću piše zajedno, a ne odvojeno, pisati pogriješka postala je pogreškom (od sada se piše pogreška), riječ Crkva se piše velikim početnim slovom …
Jozić je istaknuo kako je izrada pravopisa bio vrlo zahtjevan posao za filologe Instituta. Osvrnuo se i na njihovo nastojanje da iskoriste mogućnosti interneta što je za njih bilo novo iskustvo s obzirom da je za njih i u tehničkom smislu bilo izazovno pisati pravopis za internet budući da su navikli na pisanje „papirnatih“ knjiga. Ocijenio je da je posao dobro odrađen i u tehničkom smislu te je izrazio nadu da će njihov pravopis koristiti većina govornika hrvatskoga jezika.
Dio rješenja pravopisnih dvojbi predstavili su filolozi Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček, Kristian Lewis, Milica Mihaljević i Ermina Ramadanović.
Goranka Blagus Bartolec je u svjetlu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, objasnila je zašto bismo trebali pisati Europska unija, a ne Europska Unija. Navela je sljedeće razloge – Europska unija nije država članica Ujedinjenih naroda, nije uvrštena u službeni popis novih država, definira se kao regionalna organizacija europskih država, a takav je način pisanja uvriježen i u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Milica Mihaljević, kaže da strane riječi koje ne pripadaju hrvatskomu jeziku iako se u njemu mogu naći zbog stilističkih ili terminoloških razloga trebaju biti napisane ukošeno kako bi se označilo njihovo strano podrijetlo, dok se riječi i sveze riječi iz stranih jezika pišu pak ovisno o stupnju njihove prilagođenosti hrvatskomu jeziku.
Ova i mnogobrojna druga pravopisna rješenja, te rječnik s više od 35.000 natuknica, odsada su dostupni svima koji imaju pristup internetu. (zg-magazin)